Ropočevo

Koordinate: 44° 31′ 33″ S; 20° 34′ 18″ I / 44.525833° S; 20.571666° I / 44.525833; 20.571666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ropočevo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
OpštinaSopot
Stanovništvo
 — 2011.Rast 2628
Geografske karakteristike
Koordinate44° 31′ 33″ S; 20° 34′ 18″ I / 44.525833° S; 20.571666° I / 44.525833; 20.571666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Ropočevo na karti Srbije
Ropočevo
Ropočevo
Ropočevo na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Ropočevo je naselje u opštini Sopot u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2628 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ropočevo se nalazi severno od sreskog mesta Sopota, upravo između ova dva mesta nema granice, već se iz jednog prolazi u drugo. Sudeći po iskopinama koje se nalaze na mestu „Anatemi“, gde je po predanju nekada postojao manastir, ovde je svakako još vrlo rano moralo biti naselja.

Prve pisane podatke o Ropočevu imamo iz doba austrijske vladavine (1718 — 1739. godine) kada se ovo selo pominje pod imenom Rapaceva (Robotschevo). Tada je u selu bilo 20 domova. U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19. veka pominje se u Vićentijevoj knežini selo Ropočevo, koje je imalo 1818. godine 46 kuća, a po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 324 kuće sa 1.953 stanovnika.

Najstarije porodice su Ćosovići (Radovanovići), Obradovići i Radosavljevići, čiji su preci došli „od Kosova“ i najpre se nastanili na mestu koje se danas zove Staro Selo, odakle su docnije prešli na današnja mesta, zatim Kovačevići i Vilotijevići. Ostale su porodice docnije dolazile iz raznih krajeva. Do godine 1864. selo nije imalo svoju školu i te godine ju je dobilo (podaci od kraja 1921. godine).[1][2] Neki seljani su bili članovi, izgleda vodeći, kosmajske razbojničke bande koja je uhapšena krajem 1923, a operisala u prethodnih pet posleratnih godina.[3][4] Crkva je građena od jula 1935,[5] osvećena je 1. novembra 1936.[6]

Ropočevo se stopilo sa susednim naseljem Sopot i prestalo je formalno da postoji.[7]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Ropočevo živi 1830 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,4 godina (38,1 kod muškaraca i 40,7 kod žena). U naselju ima 718 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,29.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[8]
Godina Stanovnika
1948. 2.247
1953. 2.251
1961. 2.179
1971. 2.062
1981. 1.869
1991. 2.004 1.952
2002. 2.363 2.444
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[9]
Srbi
  
2.294 97,07%
Jugosloveni
  
14 0,59%
Romi
  
9 0,38%
Makedonci
  
4 0,16%
Crnogorci
  
3 0,12%
Bugari
  
3 0,12%
Česi
  
1 0,04%
Hrvati
  
1 0,04%
Rumuni
  
1 0,04%
nepoznato
  
3 0,12%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković: Kosmaj Smederevsko podunavlje i Jasenice i iz „Letopisa“ opštine ropočevačke, Br.37
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1999) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ "Politika", 1. jan. 1924, str. 4
  4. ^ "Politika", 4. jan. 1924, str. 3
  5. ^ "Politika", 29. jul 1935
  6. ^ "Politika", 2. nov. 1936
  7. ^ Vasiljević, Branka (6. 10. 2019). „Sakulja i Ropočevo izbrisani s mape grada”. Politika. Pristupljeno 7. 10. 2019. 
  8. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  9. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  10. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavljeno (1927 g.). Napredak Pančevo

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]