Pređi na sadržaj

Slikar (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slikar
Sazvežđe
Slikar
Latinsko imePictor
SkraćenicaPic
GenitivPictoris
Simbolizujeslikarski štafelaj
Rektascenzija5
Deklinacija-50
Površina247 sq. deg. (59)
Najsjajnija zvezdaalfa Slikara (3,27m)
Meteorski rojevinema
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +26° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u januaru.

Slikar (lat. Pictor) je jedno od 88 modernih sazvežđa. Definisao ga je u 17. veku francuski astronom Nikola Luj de Lakaj pod imenom Equuleus Pictoris (Štafelaj). Ime je kasnije skraćeno na Pictor (Slikar) ali se i dalje prikazuje kao štafelaj.

Zvezde[uredi | uredi izvor]

Najsjajnija zvezda ovog sazvežđa je alfa Slikara, brzorotirajuća zvezda A klase, udaljena od Sunca 99 svetlosnih godina. Ima magnitudu 3,27 i na Merkuru označava južni nebeski pol.

Sledeća po sjaju, beta Slikara, je relativno mlada zvezda (stara 20 miliona godina, naspram 660 miliona godina koliko je stara alfa) koja je uprkos tome već na glavnom nizu H-R dijagrama. Zvezda je okružena materijalom koji najverovatnije predstavlja protoplanetarni disk i glavni je član Pokretne grupe bete Slikara, grupe od 28 mladih zvezda raspoređenih u 17 zvezdanih sistema koje imaju zajedničko poreklo i pravac kretanja. Od Sunca je beta Slikara udaljena oko 63,4 svetlosne godine, a centar mase grupe oko 115 svetlosnih godina.

Kaptejnova zvezda (ili HD 33793) je crveni patuljak magnitude 8,8 koji se nalazi na svega 12,78 svetlosnih godina od Sunca i ima najveće prividno kretanje na nebu posle Barnardove zvezde u sazvežđu Zmijonoša.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

Galaksija NGC 1705

U Slikaru se nalazi patuljasta iregularna galaksija NGC 1705, udaljena od Sunca 16,6 miliona svetlosnih godina a prečnika oko 2.600 svetlosnih godina. Od interesa je za proučavanje evolucije galaksija u ranom svemiru. Pojedinačne zvezde se ne mogu razlučiti zemaljskim teleskopima.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]