Sport u Ukrajini

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Plivačica Jana Kločkova drži rekord od četiri zlatne olimpijske medalje.
Predsednik Nacionalnog olimpijskog komiteta Ukrajine, Sergej Bupka.

Sport u Ukrajini, kao i u drugim zemljama širom sveta, ima važnu ulogu u oblikovanju popularnog pogleda na državu i ukrajinsku popularnu kulturu za svoje stanovnike i ostatak sveta. Dominirajući Rusijom od 18. veka, sport na većem delu Ukrajine kao ostatak popularne kulture bio je u senci ruske kulture. Kao deo ukrajinske kulture, sport je započeo svoj razvoj u Austrougarskoj i na njega su uticali razni evropski pokreti za fizičku kulturu poput pangermanskih turneja, panslovenskog sokolskog gimnastičkog sistema i drugih (kao što su sportovi u Makabiji). U Ruskoj Imperiji ukrajinska nacija nikada nije bila priznata i bila je krivično gonjena, dok je maloruskoj kulturi bilo dozvoljeno da postoji samo kao folklor. Tek nakon raspada Sovjetskog Saveza, ukrajinska himna je 1992. godine prvi put puštena na Olimpijskim igrama, počev od olimpijske pobede Olega Kučerenka, a odmah zatim i pobeda Tatjane Gucu i Aleksandre Timošenko.[1][2][3]

Među sportovima fudbal i rvanje su popularni u Ukrajini od 19. veka.[4] Ukrajina je profitirala od naglaska Sovjetskog Saveza na fizičkom vaspitanju, a Ukrajini je ostalo stotine stadiona, bazena, fiskulturnih sala i drugih atletskih objekata nakon raspada Sovjetskog Saveza.[5] Ukrajinski sportski ili atletski pokreti bili su pod velikim uticajem sokolskog gimnastičkog sistema koja je bila popularna u srednjoj Evropi od druge polovine 19. veka.

Sportom u Ukrajini prvenstveno upravlja 40 federacija različitih olimpijskih sportova koji su svi deo Nacionalnog olimpijskog komiteta Ukrajine, koji je deo Međunarodnog olimpijskog komiteta. Pokret za masovni sport vode četiri glavna sportska društva (Dinamo Kijev) i dva vladina sportska odbora Ministarstva prosvete i oružanih snaga Ukrajine, koji su takođe kolektivni članovi Nacionalnog olimpijskog komiteta.

Svim neolimpijskim sportovima upravljaju njihove odgovarajuće federacije sportskog komiteta Ukrajine.

Ukrajina takođe ima uspešan paraolimpijski tim.

Fudbal[uredi | uredi izvor]

Utakmica reprezentacije na Evropskom prvenstvu 2012.

Fudbal je najpopularniji sport u Ukrajini, njime upravlja fudbalski savez Ukrajine koji organizuje razna fudbalska takmičenja u zemlji među muškarcima, ženama, mladima, hendikepiranima i drugima, omogućava fudbalska takmičenja među profesionalcima, studentima i regionima. Takođe organizuje nekoliko prijateljskih utakmica u Ukrajini i organizuje nekoliko reprezentacija koje se takmiče na raznim međunarodnim turnirima.

Ukrajina ima razvijena profesionalna takmičenja među muškarcima koje je nasledila od Sovjetskog Saveza. Organizacija fudbala savez a Ukrajine delegira Premijer ligu i Profesionalnu fudbalsku ligu. Najjača i najviša liga je Premijer liga, koja je bila poznata i kao najviša, viša liga. Liga drugog ranga je Prva liga. Sledeća liga je Druga liga, koja je podeljena u dve grupe, Istok (B) i Zapad (A), prema njihovom mestu. Na kraju svake sezone, dve najniže rangirane ekipe u Premijer ligi prelaze u Prvu Ligu, dok dve najuspešnije ekipe Prve lige prelaze u višu ligu. Dva najniža rangirana tima Prve lige prelaze u Drugu Ligu, dok prva dva tima u Drugoj Ligi prelaze u Prvu. Timovi dobijaju tri boda ako pobede, jedan poen za nerešen rezultat i bez bodova za poraz. Svaka ekipa igra dva puta.

Ukrajina takođe ima nacionalna takmičenja na amaterskom nivou kojima upravlja amaterski savez.

U kupu učestvuju timovi iz svih profesionalnih liga. Pobednici Premijer lige i kupa učestvuju u Superkupu.

Andrij Ševčenko je najprepoznatljiviji među ukrajinskim fudbalerima, koji se u Ukrajini smatra nacionalnim herojem.[4]

Ukrajina je bila domaćin Evropskog prvenstva 2012, zajedno sa Poljskom.

Nakon aneksije Krima od Rusije u martu 2014. godine, ruska okupaciona administracija raspustila je sve fudbalske klubove sa sedištem na Krimu, a većina je reorganizovana kao ruski klubovi. Neki bivši krimski klubovi koji su se takmičili u ukrajinskim takmičenjima preselili su se u kontinentalnu Ukrajinu gde su ponovo reorganizovani.

Košarka[uredi | uredi izvor]

Srpski reprezentacija protiv Ukrajine, Evropsko prvenstvo 2013.

Pored fudbala, glavni sport u Ukrajini je košarka. Košarkaši su bili među presudnim faktorima za uspeh reprezentacije Sovjetskog Saveza, koja je decenijama dominirala Evropom, a ponekad je dominirala i globalnom košarkaškom scenom. Među najpoznatijim igračima bili su Aleksandar Belosteni, Anatolij Polivoda, Vladimir Tkačenko, Aleksandar Volkov i drugi. Od raspada Sovjetskog Saveza, posebno su ukrajinske klupske ekipe Kijev i Azovmaš stekle međunarodnu pažnju pošto su stigli do finala FIBA Evročelendž 2005. i 2007. godine. Reprezentacija se proslavila među elitnim takmičenjima u Evropi.

Kada je 2012. godine zemlja dobila zvaničnu potvrdu za domaćinstvo Evropskog prvenstva 2015, košarka je stekla veliki javni podsticaj u Ukrajini. Gradovi domaćini su bili Dnjepar, Donjeck, Ivano-Frankovsk, Kijev, Lavov, Odesa i Harkov, obnovivši nekoliko arena. Ovaj veliki međunarodni sportski događaj imao je slogan: „Spremni smo!” i ukazuje na iskustvo zemlje koje pripremaju Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012. Kako je Aleksandar Volkov, predsednik ukrajinske federacije istakao da je iskustvo zemlje kao domaćina događaja takvog obima došlo kroz pomenuta fudbalska prvenstva. Ovo pokazuje spremnost infrastrukture i postalo je odlučujući faktor za izbor Ukrajine.

Predsednik Ukrajine Viktor Janukovič je 9. februara 2012. izdao dekret kojim je naložio vladi da stvori Organizacioni komitet za pripremu i održavanje prvenstva Evrope u košarci 2015. (komitetom rukovodi premijer Mikola Azarov).

Mnogi objekti neophodni za Evropsko prvenstvo 2015. (putevi, aerodromi, hoteli itd.) izgrađeni su u pripremi za Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012, što je značajno smanjilo očekivane troškove košarkaškog događaja. Zbog Evromajdana 2013—2014. Evropsko prvenstvo je na kraju otkazano. Međutim, zbog njihove situacije, komitet je obavezao Ukrajinu da umesto toga organizuje Evropsko prvenstvo 2017.

Ukrajina je bila domaćin Evropskog prvenstva do 16 godina 2013.

Ukrajinske košarkaške lige su Superliga, Viša i Prva liga.

Kuglanje[uredi | uredi izvor]

Ukrajinska kuglaška federacija uključuje 99 registrovanih igrača koji igraju u 19 centara.[6] Igor Kononenko služi kao predsednik federacije.[7] Ukrajinski kuglaši plasirali su se na 13. Svetsko prvenstvo u kuglanju za mlade.[8]

Boks[uredi | uredi izvor]

Vitali i njegov brat Vladimir osvojili su sve šampionske pojaseve.

Ukrajina je poznata po tome što je u poslednje vreme imala nekoliko najkvalifikovanijih boksera,[9] uključujući braću Vladimira i Vitalija Kličkog, koji su, sada u penziji, tokom karijere osvajali više svetskih titula. Braća su dominirala u teškoj kategoriji u periodu koji se sada zove „Kličko doba”.[10][11][12] Vasil Lomačenko, osvajač zlatnih olimpijskih medalja 2008. i 2012, poznat je kao jedan od najvećih amaterskih boksera svih vremena nakon što je sakupio rekord od 396–1.[13][14][15] Postao je svetski prvak osvojivši VBO titulu u perolakoj kategoriji u svojoj trećoj borbi.[16] Još jedan poznati Ukrajinac je Lomačenkov prijatelj i bivši amaterski suigrač, Oleksandr Usik, koji je i sam osvajač zlata na Letnjim olimpijskim igrama 2012. godine. Postao je prvi bokser u istoriji koji je istovremeno osvojio sve četiri glavne svetske titule u kruzer kategoriji.[17]

Hokej na ledu[uredi | uredi izvor]

Ukrajina ima profesionalnu hokejašku ligu. Njihov najzapaženiji istorijski tim je Sokil Kijev, gde je najuspešniji tim u zemlji Donbas, koji je igrao u Kontinentalnoj hokejaškoj ligi do sezone 2014—2015. Njihova reprezentacija u hokeju na ledu takmičila se na nekoliko Svetskih prvenstava i Olimpijskih igara.

Ragbi liga[uredi | uredi izvor]

Ukrajinski tim protiv Irske na Evropskoj seriji ragbija sedam 2008.

Ukrajinska federacija ragbi lige pridružila se evropskoj 2008. Prvi klub, Legija XIII, osnovali su studenti 2007. godine. Klub je učestvovao u ruskom prvenstvu pre početka ukrajinskog prvenstva sa četiri tima 2009. godine. Ukrajinska federacija postigla je 2014. dogovor sa vlastima da uvrsti određeni sadržaj ragbi lige u 45 državnih sportskih škola.

Zvanično priznanje ragbi lige od strane vlade se desilo 2012. godine.

Prvenstvo se 2010. povećalo na šest klubova, pokazujući brzi uspon sporta u zemlji. Pored prvenstva, federacija vodi ukrajinski kup i od 2010. takmičenje za mlade. Federacija je učestvovala na nacionalnom nivou od 2008. godine, ali je prvi put učestvovala u zvaničnom takmičenju 2009.

Ragbi junion[uredi | uredi izvor]

Ragbi junion se igra u Ukrajini od posleratnog sovjetskog perioda. Ukrajina nije bila uporište ragbija u Sovjetskom Savezu, igrala se uglavnom u Rusiji i Gruziji, ali je tamo bila jača nego u nekim drugim republikama. Igra je zabeležila određeni rast u periodu nakon sticanja nezavisnosti, posebno 1990-ih, kada je bivši trener SSSR-a Igor Bokov pomogao da se igra tamo. Ukrajinski ragbi ima jake veze sa vojskom, a najjača strana je vazduhoplovni avion Kijev. Kao i mnoge druge manje ragbi nacije, igra je usredsređena na glavni grad Kijev. Prilično je često da se ragbi u Ukrajini igra mešavinom pravila ragbi juniona i ragbi lige.

Kriket[uredi | uredi izvor]

Ukrajinsko udruženje kriketa postoji radi promocije kriket igre u Ukrajini. U ovom trenutku postoji puno kriket klubova: Kijev, Harkov, Krim, Vinitska, Ternopil, Donjeck i Lugansk.

Gimnastika[uredi | uredi izvor]

Ženska sportska gimnastika[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je imala nekoliko uspešnih ženskih gimnastičarki, među kojima su: Lilija Podkopajeva, Tatjana Gucu, Larisa Latinjina, Viktorija Karpenko, Anastasija Kovalj, Alina Kozić i Irina Krasnjanska.

Ukrajina je učestvovala na Letnjim olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Članovi tima bili su Valentina Holenkova, Anastasija Koval, Alina Kozič, Irina Krasnjanska, Darija Zgoba i Marija Proskurina. Kao tim plasirali su se na jedanaesto mesto u kvalifikacijama i nisu se plasirali u ekipno finale. Anastasija Koval i Darija Zgoba su se kvalifikovale za finale, plasiravši se na peto i osmo mesto.

Ukrajinske gimnastičarke postigle su uspehu na Evropskom prvenstvu 2009. u Milanu. Kvalifikovali su najmanje po jednog gimnastičara u svakom finalu, a osvojili su zlatnu i bronzanu medalju.[18] Značajna postignuća na Evropskom prvenstvu:

  • Jana Demjančuk, zlatna medalja Evropskog prvenstva 2009. na gredi; takođe 12. mesto u višebojskom takmičenju.
  • Ana Kalašnik, bronzana medalja Evropskog prvenstva 2009. na trezoru.

Muška sportska gimnastika[uredi | uredi izvor]

Oleksandr Vorobjov je postigao uspeh na Letnjim olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine, osvajajući bronzanu medalju.

Gimnastičari iz Ukrajine su postigli uspeh na Evropskom prvenstvu 2009. i Olimpijskim igrama 2012:

Ritmička gimnastika[uredi | uredi izvor]

Ana Besonova

Ritmička gimnastika se smatra jednim od najpopularnijih sportova ikada u Ukrajini. Među najuspešnijim svetskim ritmičkim gimnastičarkama su ukrajinske Ljudmila Savinkova, Ljubov Sereda, Alina Maksimenko, Ana Besonova, Tamara Jerofejeva, Irina Derjugina, Eleonora Romanova, Oksana Skaldina, Natalija Godunko, Olena Vitričenko, Katerina Serebrjanska i Aleksandra Timošenko. Širom Ukrajine ima mnogo klubova. Najpoznatija i najuspešnija škola za ritmičku gimnastiku u Ukrajini je škola Deriugins u Kijevu, koju vode Albina Derjugina i njena ćerka Irina.

Bendi[uredi | uredi izvor]

Ukrajina na njihovom prvom Svetskom prvenstvu.

Reprezentacija je svoje prvo Svetsko prvenstvo u bendiju imala 2013. godine. Na Svetskom prvenstvu 2016. Ukrajina je stigla do polufinala divizije B. Bendi je drugi najveći zimski sport na svetu.[19]

Olimpijski pokret[uredi | uredi izvor]

Ukrajina je redovni učesnik Letnjih i Zimskih olimpijskih igara i uspešna je na međunarodnoj sceni. Najveće dostignuće na Olimpijskim igrama do danas bilo je na Letnjim olimpijskim igrama 1996, kada su osvojili deveto mesto.

Na Letnjim olimpijskim igrama 1996. ukrajinska gimnastičarka Lilija Podkopajeva je osvojila više titulu.

Jana Kločkova je najbolja olimpijka koja ima rekord od četiri zlatne medalje. Oksana Bajul je osvojila individualnu zlatnu medalju u umetničkom klizanju. U timskim sportovima, Ukrajina je osvojila tri zlatne medalje u veslanju, mačevanju i biatlonu, sve u ženskim ekipama. Najuspešniji sportovi za Ukrajinu na Olimpijskim igrama su gimnastika, boks, streljanje.

Sportski klubovi[uredi | uredi izvor]

Ukrajina ima šest sportskih klubova, centralni klub oružanih snaga, Dinamo Kijev, Spartak, Ukrajina, Kolos i Osvita, koja imaju predstavništvo u svim regionima Ukrajine.

Sportsko obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Pored sportskog programa u redovnim školama, Ukrajina je od Sovjetskog Saveza nasledila široku mrežu omladinskih sportskih škola, uključujući specijalizovane škole. Do 2011. godine bilo je oko 1483 sportskih škola, 189 specijalizovanih i 34 više škola.[20]

Postoje i dva sportska univerziteta: Nacionalni univerzitet fizičkog vaspitanja i sporta Ukrajine (Kijev), Lavovski državni univerzitet za fizičku kulturu i Harkovska državna akademija za fizičku kulturu. Pored toga u Ukrajini se nalaze devet koledža fizičkog vaspitanja, tri škole olimpijske rezerve i šest sportskih internata.

Savremeni ukrajinski sportisti[uredi | uredi izvor]

Fudbal[uredi | uredi izvor]

  • Andrij Ševčenko (rođen 1976) je fudbaler, petostruki šampion Ukrajine, osvajač Zlatne lopte 2004, najbolji igrač Lige šampiona 1998—1999, pobednik UEFA Lige šampiona 2002—2003. Aktivni igrač Dinama Kijev, klub u kojem je karijeru započeo 1990-ih. Takmičio se i za Milan i Čelsi. Poznat je po nadimku Đavo sa Istoka i Ševa. Kao igrač reprezentacije igrao je na Svetskom prvenstvu 2006. u Nemačkoj, gde se njegov tim plasirao u četvrtfinale.

Plivanje[uredi | uredi izvor]

Bokseri Taras Šelestjuk, Oleksandr Usik, Denis Berinčik, Vasil Lomačenko i Oleksandr Gvozdik.
  • Jana Kločkova (rođena 1982) je plivačica, četvorostruka olimpijska šampionka, jedanaest puta evropska šampionka, osvajačica nekoliko svetskih kupova. Na Olimpijskim igrama pobedila je na 200, 400 i 800 metara. Drži svetske i olimpijske rekorde u složenom stilu od 400 metara (4 minute, 33,59 sekundi). Poznata je po nadimku Zlatna ribica.

Šah[uredi | uredi izvor]

Boks[uredi | uredi izvor]

Planinarenje[uredi | uredi izvor]

Gimnastika[uredi | uredi izvor]

  • Ana Besonova (rođena 1984) je ritmička gimnastičarka, apsolutna svetska šampionka 2007.

Atletika[uredi | uredi izvor]

  • Ivan Heško (rođen 19. avgusta 1979) je atletičar na srednjim stazama, svetski šampion na 1500 metara.

Streljaštvo[uredi | uredi izvor]

  • Mikola Milčev (rođen 1967) je strelac, olimpijski šampion 2000. godine.

Ples[uredi | uredi izvor]

Borilačke veštine[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Olha Modina. The "Nezalezhny" Ukrainian sport: from the first anthem at Olympics to the youngest champion of Europe («Nezaležniй» ukraїnsьkiй sport: vіd peršogo gіmnu na Olіmpіadі do naйmolodšogo čempіona Єvropi). Radio Liberty. 24 August 2019
  2. ^ When did at first actually sounded the Ukrainian anthem at Olympics (Koli naspravdі vperše prolunav Gіmn Ukraїni na Olіmpіadі). Espreso.tv. 28 July 2015
  3. ^ The 1992 Ukraine's Olympic medalists. "Forum, a Ukrainian review" at Diasporiana.
  4. ^ a b „Sports in Ukraine, sporting nation — My Ukraine”. Arhivirano iz originala 30. 06. 2019. g. Pristupljeno 27. 04. 2021. 
  5. ^ Ukraine :: Sports and recreation - Britannica Online Encyclopedia
  6. ^ „Ukraine Sports Tenpin Bowling Federation – World Bowling”. www.worldbowling.org. Arhivirano iz originala 27. 02. 2021. g. Pristupljeno 2020-10-15. 
  7. ^ „OFІCІЙNIЙ SAЙT VSEUKRAЇNSЬKOЇ FEDERACІЇ SPORTIVNOGO (DESЯTIKEGELЬNOGO) BOULІNGU”. bowling.com.ua. Pristupljeno 2020-10-15. 
  8. ^ „abf-online.org - powered by ASIAN BOWLING FEDERATION”. www.abf-online.org. Pristupljeno 2020-10-15. 
  9. ^ Dawson, Alan (31. 8. 2019). „One of the world's best boxers tried to sabotage the diets of his rivals by saying the secret to his success is 'pork fat'. Business Insider. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  10. ^ Glove, Southpaw (30. 12. 2019). „The End of The Klitschko Era and The Rise of Wilder, Fury and Joshua”. Medium (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 02. 02. 2020. g. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  11. ^ Hale, Andreas (5. 8. 2017). „Is heavyweight division in better place with Klitschko Brothers retired?”. BoxingScene.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2. 2. 2020. [mrtva veza]
  12. ^ „Remembering The Wladimir Klitschko Career Highlights”. www.boxingnewsandviews.com. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  13. ^ Evans, Glynn (4. 8. 2017). „5 reasons Vasyl Lomachenko is the best boxer in the world”. www.boxnation.com. Arhivirano iz originala 02. 02. 2020. g. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  14. ^ McRae, Donald (30. 8. 2019). „Vasiliy Lomachenko: ‘Max was a very good person. But it’s the life we all live as fighters. The Guardian (na jeziku: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  15. ^ „Is Lomachenko the best fighter in boxing?”. ESPN.com (na jeziku: engleski). 12. 4. 2017. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  16. ^ „Vasyl Lomachenko wins world title in third pro fight”. BBC Sport (na jeziku: engleski). 22. 6. 2014. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  17. ^ Dan, Rafael (21. 7. 2018). „Usyk routs Gassiev to become undisputed champ”. ESPN.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  18. ^ „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 10. 03. 2016. g. Pristupljeno 27. 04. 2021. 
  19. ^ „Bandy destined for the Olympic Winter Games!”. Arhivirano iz originala 17. 10. 2018. g. Pristupljeno 27. 04. 2021. 
  20. ^ „Archived copy”. Arhivirano iz originala 26. 4. 2014. g. Pristupljeno 2016-02-24. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Sport u Ukrajini na Vikimedijinoj ostavi