Strahil Pindžur

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
strahil pindžur
Strahil Pindžur
Lični podaci
Datum rođenja(1915-03-15)15. mart 1915.
Mesto rođenjaVataša, kod Kavadaraca, Kraljevina Srbija
Datum smrti4. januar 1943.(1943-01-04) (27 god.)
Mesto smrtiSkoplje, Kraljevina Bugarska
Profesijastudent prava
Delovanje
Član KPJ od1934.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od29. jula 1945.

Strahil Pindžur Strašo (Vataša, kod Kavadaraca, 15. mart 1915Skoplje, 4. januar 1943), student prava, učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 15. marta 1915. godine u selu Vataša, kod Kvadraca. Po smrti njegovog oca na početku Prvog svetskog rata, u borbi kod Krivolaka, majka mu se preselila u Negotino, pa je brigu o njemu vodila baba. Osnovnu školu završio je u selu Vataša, a nižu gimnaziju u Kavadarcima. Posle završene niže gimnazije, postao je državni pitomac u Kragujevcu, gde se upoznao i povezao sa radničkim pokretom i komunističkom partijom.

Za vreme školovanja u Kragujevcu učestvovao je u mnogim akcijama radnika i omladine. Potom odlazi u Beograd, na studije prava. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1934. godine.

Na Beogradskom univerzitetu, studirajući prava, bio je član studentskog političkog rukovodstva i član Akcionog odbora. Osnovao je napredno ilegalno studentsko društvo „Vardar“ i posle njegovog otkrivanja uhapšen. Za vreme studija postao je blizak sardnik i prijatelj Ive Lole Ribara.

Najaktivnije je učestvovao u borbi revolucionarnog studentskog pokreta, a od 1938. godine u partijskom radu u Makedoniji, gde je 1941. godine, prilikom organizovanja narodnog ustanka, doprineo da se razotkrije izdajnički rad Metodija Šatorova.

Bio je član Glavnog štaba NOV i PO Makedonije i novoformiranog Pokrajinskog komiteta KPJ za Makedoniju.

Uhapsila ga je Bugarska okupaciona vojska u Velesu, 18. decembra 1942. godine. Posle dugog mučenja ubijen je 4. januara 1943. godine u Skoplju.

Ukazom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 29. jula 1945. godine, zajedno sa Mirčetom Acevim, proglašen je za narodnog heroja.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]