Stjepan Sekulić
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
stjepan sekulić | |
---|---|
![]() Stjepan Sekulić Jucko | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | 22. februar 1922. |
Mesto rođenja | Slobodnica, kod Sl. Broda, Kraljevina SHS |
Datum smrti | mart 1944.22 god.) ( |
Mesto smrti | blizina Obodova, Turopolje, ND Hrvatska |
Profesija | đak |
Delovanje | |
Član KPJ od | 9. jula 1941. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Služba | NOV i PO Jugoslavije 1941 — 1944. |
Heroj | |
Narodni heroj od | 26. jula 1945. |
Stjepan Sekulić — Jucko (Slobodnica, kod Sl. Broda, 22. februar 1922 — blizina Obodova, Turopolje, 13./14. mart 1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 22. februara 1922. godine u Slobodnici, kod Slavonskog Broda. Osnovnu školu završio je u Slobodnici, a posle toga brodsku gimnaziju. Tada je učestvovao u svim akcijama Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), među ostalim, i u poznatom štrajku oko 60 maturanata sedmoškolaca u brodskoj gimnaziji, 1940. godine. Zbog učestvovanja u štrajku, bio je isteran iz sedmog razreda gimnazije, kao i neki njegovi drugovi. Razred je završio u Zagrebu, gde je postao sekretar srednjoškolskog rukovodstva SKOJ-a. Po izbijanju Aprilskog rata 1941, vratio se u Slobodnicu.
Sekulić je, zajedno s ostalim brodskim skojevcima i članovima Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), prešao u ilegalnost. Boravio je u močvarnom delu Jelas-polja, u blizini rodnog sela. Tamo je 9. jula 1941. primljen u članstvo KPJ. Tokom leta 1941, učestvovao je u akcijama i diverzijama u Slobodnici, Sibinju i Starom Slatniku. Po naredbi KPJ, Sekilčić je prešao u legalnost, jer se jedino tako mogla održavati veza sa Slavonskom Požegom, Novom Gradiškom i Zagrebom.
U avgustu 1941, posle povratka iz Zagreba, bio je uhapšen i odveden u logor kod Slavonskog Broda, ali nikoga nije odao. Bio je pušten, ali je ponovo uhapšen krajem decembra 1941. i iz Slavonskog Broda prebačen u Zagreb, pa u Logor Jasenovac. Iz logora je pobegao preplivavši kanal Strug. Ukrcao se u otvoreni železnički vagon, iskočio u blizini Slavonskog Broda i vratio se kući u Slobodnicu.
Stupivši na teritoriju gde su delovale prve partizanske grupe, Stjepan Sekulić je postao sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a za Slavonski Brod, a ubrzo posle toga sekretar Oblasnog komiteta SKOJ-a za Slavoniju. Na Prvom kongresu Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije (USAOJ), održanom u Bihaću od 27. do 29. novembra 1942, Sekulić je s još nekoliko drugova predstavljao omladinu iz Slavonije. Kao član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku, Sekulić je na kongresu bio izabran i u Centralni odbor USAOJ-a. Pošto se zbog Četvrte neprijateljske ofanzive nije mogao vratiti u Slavoniju, oko pola godine bio je borac Šeste ličke proleterske divizije. U Slavoniju se vratio marta 1943. godine. Početkom 1943. godine, Sekulić je otišao na Kordun, gde je učestvovao u radu plenuma Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku, u Slunju. Posle kongresa, neko vreme je proboravio u bolnici zbog rane koju je zadobio u okršaju s neprijateljem.
Noći između 13. i 14. marta 1944. godine, manja grupa se, prelazeći iz Korduna, prebacila preko Save. Tek što su se svi prebacili, iz zasede su zapucale neprijateljske snage. Sekulić, koji je bio na čelu grupe, tada je poginuo u šumi Žutici, kod sela Obodova (Turopolje).
Ukazom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 26. jula 1945. godine, među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske, proglašen je za narodnog heroja Jugoslavije.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodni heroji Jugoslavije. Ljubljana — Beograd — Titograd: Partizanska knjiga — Narodna knjiga — Pobjeda. 1982.