Pređi na sadržaj

Trjavna

Koordinate: 42° 52′ 00″ S; 25° 30′ 00″ I / 42.866667° S; 25.5° I / 42.866667; 25.5
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trjavna
bug. Трявна
Trjavna — staro jezgro grada
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastGabrovska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 10.479 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate42° 52′ 00″ S; 25° 30′ 00″ I / 42.866667° S; 25.5° I / 42.866667; 25.5
Aps. visina434 m
Površina16.122 km2
Trjavna na karti Bugarske
Trjavna
Trjavna
Trjavna na karti Bugarske
Veb-sajt
www.tryavna.bg

Trjavna (bug. Трявна) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište istoimene opštine Trjavna u okviru Gabrovske oblasti.

Trjavna je poznata po dobro očuvanom starom gradskom jezgru u tradicionalnom balkanskom stilu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Trjavna se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 230 km severoistočno, a od oblasnog središta, Gabrova grad je udaljen 20 km istočno.

Reljef: Oblast Trjavne se nalazi u središnjem delu planinkog područja Stare planine. Grad se smestio u planinskom području, u nevelikoj dolini istoimene reke, na približno 430 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Trjavni je kontinentalna.

Vode: Kroz Trjavnu protiče istoimena reka Trjavna gornjim delom svog toka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Trjavne je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Trjavne je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Trjavna i njeno stanovništvo su 19. veku imali važnu ulogu u bugarskom narodnom preporodu i osnivanju savremene Bugarske. 1878. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Trjavna je imala oko 10.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]