Trjavna
Trjavna bug. Трявна | |
---|---|
![]() Trjavna — staro jezgro grada | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Oblast | Gabrovska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 10.479 (2.007 ) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 52′ 00″ S; 25° 30′ 00″ I / 42.866667° S; 25.5° I |
Aps. visina | 434 m |
Površina | 16.122 km2 |
Veb-sajt | |
www.tryavna.bg |
Trjavna (bug. Трявна) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište istoimene opštine Trjavna u okviru Gabrovske oblasti.
Trjavna je poznata po dobro očuvanom starom gradskom jezgru u tradicionalnom balkanskom stilu.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Položaj: Trjavna se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 230 km severoistočno, a od oblasnog središta, Gabrova grad je udaljen 20 km istočno.
Reljef: Oblast Trjavne se nalazi u središnjem delu planinkog područja Stare planine. Grad se smestio u planinskom području, u nevelikoj dolini istoimene reke, na približno 430 m nadmorske visine.
Klima: Klima u Trjavni je kontinentalna.
Vode: Kroz Trjavnu protiče istoimena reka Trjavna gornjim delom svog toka.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Oblast Trjavne je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.
Krajem 14. veka oblast Trjavne je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.
Trjavna i njeno stanovništvo su 19. veku imali važnu ulogu u bugarskom narodnom preporodu i osnivanju savremene Bugarske. 1878. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po procenama iz 2007. godine Trjavna je imala oko 10.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.
Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Brienz
Agros
Škofja Loka
Sesimbra
Siret
Marsaskala
Prijenaj
Zvoljen
Tjuri
Sušice
Sigulda
Keseg
Hojna
Judenburg
Okselesund
Karkkila
Sherborne
Preveza
Niederanven
Meerssen
Houffalize
Holstebro
Granvil
Bundoran
Belađo
Bad Kecting
Altea
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Gradski časovnik
-
Crkva u balkanskom stilu
-
Stari most
-
Novogradnja sa osloncem na tradiciju