DNK haplogrupe ljudskog Y-hromozoma

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U ljudskoj genetici, Y-hromozom DNK haplogrupe su haplogrupe koje se međusobno razlikuju po nepromenljivim delovima Y-hromozoma DNK lanca koji ostaju isti iz generacije u generaciju.

Konzorcijum za Y-hromozom je utvrdio sistem definisanja Y-DNK haplogrupa slovima abecede od A do R, sa daljim podelama koristeći brojeve i mala slova.

Y-hromozomski Adam je ime koje su teoretičari dali muškom pretku koji je najčešći zajednički patrilinearni predak svim ljudima.

Mapa ljudskih migracija prema populacijskoj genetici Y-hromozoma.
Prve efektivne migracieje van Afrike kolonizovale su južnu Aziju, sa diferencijacijom istočne - zapadne genske grupe Evroazije.[1]
Područja preovladavanja afričkih haplogrupa (A, B i E) prikazano je u zelenoj, zapadnog evroazijskog porekla u ružičastoj boji, istočne Evroazije u okeru, australijske haplogrupe su u sivoj, sa pacifičkih ostrva u ljubičastoj i američke haplogrupe (Q-M3, C3b) u žutoj.

Najvažnije grupe[uredi | uredi izvor]

Najveće Y-hromozom haplogrupe su:

Grupe A i B[uredi | uredi izvor]

Haplogrupe A i B su nađene samo kod stanovništva subsaharske Afrike (i stanovništva koje su zadnjih vekova dovedeni odatle, prvenstveno atlantskom trgovinom robljem). Prva grana je bila A, sa karakterističnom mutacijom M91. Sve druge haplogrupe su sumarizovane kao BR (poznate i kao YxA).

Grupe sa mutacijom M168 (CR)[uredi | uredi izvor]

Mutacije po kojima se razlikuju CR (sve haplogrupe osim A i B) su M168 i M294. Ove mutacije su iz vremena pre prvih ljudskih migracija iz Afrike. Mutacije DE su se desilo verovatno u severoistočnoj Africi. M130 i M126 mutacije karakterišu haplogrupu C i po tim mutacijama se razlikuje od ostalih potomaka CR koji su se verovatno pojavili nešto ranije, nešto nakon prve ljudske migracije iz Afrike koja je homo sapiensa dovela do južnih obala jugozapadne Azije.

Grupe koje potiču od haplogrupe F (GR)[uredi | uredi izvor]

Grupe koje potiču od haplogrupe F su nađene u oko 90% svetske populacije, ali skoro isključivo van subsaharske Afrike. Mutacija IJ ima veze sa seobom sa Bliskog istoka i zapadne Azije koji je kasnio raštrkao po celoj Evropi (Kromanjonci). Haplogrupa G je nastala na Bliskom istoku ili oko Kavkaza, ili možda dalje na istok do Pakistana, da bi se raširila po Evropi tokom Neolitske revolucije. Haplogrupa H je verovatno nastala u Indiji i tamo se i zadržala, povremeno se šireći ka zapadu tokom Romskih seoba. Haplogrupa K je verovatno nastala u jugozapadnoj Aziji i širila se ka Africi, Evroaziji i južnom Pacifiku.

Grupe koje potiču od haplogrupe K (LR)[uredi | uredi izvor]

Haplogrupa O[uredi | uredi izvor]

Haplogrupa Q[uredi | uredi izvor]

Haplogrupa R[uredi | uredi izvor]

R1a je najverovatnije nastala u Evroazijskim stepama, i u vezi je sa Kurganskom kulturom i proto-indo-evropskom ekspanzijom. Uglavnom se pojavljuje u centralnoj Aziji, južnoj Aziji i kod slovenskih naroda istočne Evrope. R1b se može naći kod mnogih naroda Azije i Afrike.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kivisild et al 2003, The Genetic Heritage of the Earliest Settlers Persists Both in Indian Tribal and Caste Populations