Šleski jezik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
šleski
ślōnskŏ gŏdka, ślůnsko godka
Govori se uPoljska (Vojvodstvo šlesko i Vojvodstvo opoljsko) i Češka (Moravsko-Šleski kraj i Okrug Jesenjik)
Regionsrednja Evropa
Broj govornika
510.000[1] (2011-popis)
Jezički kodovi
ISO 639-3szl
Rasprostranjenost šleskog jezika u srednjoj i istočnoj Evropi (obeleženo sa G1 i G2 u južnoj Poljskoj i istočnoj Češkoj)

Šleski jezik (šl. ślōnskŏ gŏdka, ślůnsko godka; češ. slezština; polj. ęzyk śląski, etnolekt śląski), poznat još i kao gornjošleski, je zapadnoslovenski jezički varijetet, srodan poljskom[3][4] i češkom jeziku. Na vokabular je značaj uticaj imao srednjonjemački zbog postojanja brojnih njemačkošleskih govornika na istom prostoru prije, tokom i nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1990-ih.[5]

Ne postoji jedinstveno mišljenje da li je šleski jezik zaseban jezik ili narječje poljskog jezika.[traži se izvor]

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo koje govori šleskim jezikom u najvećoj mjeri živi u Gornjoj Šleskoj, oblast koja je podjeljena na jugozapadni dio koji se nalazi u sastavu Poljske i sjeveroistočni dio koji se nalazi u Češkoj. Današnji šleski se obično govori u oblasti između istorijske granice Šleske na istoku i linije od Sicova do Prudnjika na zapadu, kao i u okolini Raviča. Do 1945. godine šleski se takođe govorio i u enklavama u Donjoj Šleskoj.

Njemačkošleski jezik, varijetet srednjonjemačkog, je govorila većinska njemačka populacija u Donjoj Šleskoj sve do masovne deportacije u Njemačku nakon Drugog svjetskog rata.

Po posljednjem popisu stanovništva u Poljskoj iz 2011. godine, oko 509.000[1] stanovnika se izjasnilo da govori šleski kao maternji jezik (na popisu 2002. 60.000[6]), a na popisima u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj, oko 900.000 stanovnika se izjasnilo kao Šlezijci po nacionalnosti.[1][7][8][9]

Priznanje[uredi | uredi izvor]

Sa radom je 2003. godine počela Nacionalna šleska izdavačka kuća (Narodowa Oficyna Śląska).[10] Izdavačku kuću je osnovao Savez naroda šleske nacionalnosti (Związek Ludności Narodowości Śląskiej) i počeo je sa štampanjem knjiga o Šlezijcima i knjiga na šleskom jeziku.

Šleski jezik u junu 2007. godine dobija svoj ISO 639-3 kod szl (engl. Slavic Silesian language - slovenski šleski jezik).[11]

23 poslanika poljske skupštine su 6. septembra 2007. godine pripremili izjavu o novom zakonu po kojem bi šleski jezik dobio službeni status regionalnog jezika.[12]

Prvom Nacionalno takmičenje u diktiranju šleskog jezika (Ogólnopolskie Dyktando Języka Śląskiego) je bilo u avgustu 2007. godine. Na diktiranju je prihvaćeno čak deset sistema pisanja i ortografije.[13][14]

Dvije organizacije koje 'za cilj imaju promovisanje šleskog jezika su osnovane 20. januara i u junu 2008. godine: Pro Loquela Silesiana i Tôwarzistwo Piastowaniô Ślónskij Môwy „Danga“.[traži se izvor] Vikipedija na šleskom jeziku je osnovana 26. maja 2008. godine.[15]

U zdanju Šleskom sejma u Katovicama je 30. juna 2008. godine održana konferenciaj o statusu šleskom jezika. Konferecija je bila forum za političare, lingviste, predstavnike interesnih organizacije i osobe koje se bave šleskim jezikom. Naziv konferencije je bio „Šleski — još uvijek narječje ili već jezik?“ (Śląsko godka — jeszcze gwara czy jednak już język?).[16]

Ministarstvo državne uprave i digitalizacije je 2012. godine registrovalo šleski jezik u aneksu 1. Uredba o državnom registru geografskih naziva;[17] međutim, u novembru 2013. godine u izmeni uredbe nije bilo šleskog jezika.[18]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Narodowy Spis Powszechny Ludności i Mieszkań 2011. Raport z wyników - Central Statistical Office of Poland
  2. ^ „Ethnologue report for language code: szl. Ethnologue. Languages of the World. 
  3. ^ prof. Bogusław Wyderka: http://www.nto.pl/apps/pbcs.dll/article?AID=/20080729/OPINIE/578482301
  4. ^ Izabela Winiarska: http://www.gwarypolskie.uw.edu.pl/index.php?option=com_content&task=view&id=854&Itemid=19 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. септембар 2015)
  5. ^ Tomasz Kamusella. 2013. The Silesian Language in the Early 21st Century: A Speech Community on the Rollercoaster of Politics (pp 1-35). Die Welt der Slaven. Vol 58, No 1.
  6. ^ „Ludność według języka używanego w kontaktach domowych i deklaracji narodowościowej w 2002 roku” [Population by language used at home and declarations of nationality in 2002] (на језику: пољском). Main Statistical Office of the Polish Government: report of Polish census of 2002. Архивирано из оригинала (XLS) 6. 6. 2011. г. Приступљено 10. 6. 2015. 
  7. ^ „Obyvatelstvo podle národnosti podle krajů” (PDF). Czech Statistical Office. Архивирано из оригинала (PDF) 16. 1. 2013. г. 
  8. ^ „Národnost ve sčítání lidu v českých zemích” (PDF). Архивирано из оригинала (PDF) 19. 3. 2009. г. Приступљено 16. 8. 2012. 
  9. ^ National Minorities in the Slovak Republic Архивирано на сајту Wayback Machine (6. april 2003) - Ministry of Foreign Affairs of the Slovak Republic
  10. ^ „Narodowa Oficyna Śląska” [National Publishing Company of Silesia] (na jeziku: poljskom). Arhivirano iz originala 4. 9. 2007. g. Pristupljeno 4. 9. 2018. 
  11. ^ „ISO documentation of Silesian language”. SIL International. Arhivirano iz originala 3. 10. 2012. g. Pristupljeno 10. 6. 2015. 
  12. ^ Zachodni, Dziennik (2008). „Śląski wśród języków świata” [Silesian Among the Languages of the World] (na jeziku: poljskom). Our News Katowice. 
  13. ^ (jezik: šleski) / (jezik: poljski) „National Dictation contest of the Silesian language”. Arhivirano iz originala 11. 10. 2017. g. Pristupljeno 7. 10. 2018. 
  14. ^ Ortography: diacritic, Czech, phonetic, Hermannowa, Polish, Polish plus, Steuer's, Tadzikowa, Wieczorkowa, multisigned.
  15. ^ „Śląska Wikipedia już działa” [Silesian Wikipedia already operating]. Gazeta Wyborcza-Gospodarka (na jeziku: poljskom). 2008. 
  16. ^ (jezik: poljski) link = „Katowice: konferencja dotycząca statusu śląskiej mowy” [Katowice: Conference concerning the status of the Silesian language]. Polish Wikinews. 1. 7. 2008. Arhivirano iz originala 02. 05. 2012. g. Pristupljeno 6. 4. 2012. 
  17. ^ Dz.U. 2012 nr 0 poz. 309 - Internet System of Legal Acts
  18. ^ Dz. U. z 2013 r. poz. 1346 http://isap.sejm.gov.pl/DetailsServlet?id=WDU20130001346 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. oktobar 2016)