Jedra (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jedra
Sazvežđe
Jedra
Latinsko imeVela
SkraćenicaVel
GenitivVelorum
SimbolizujeJedra broda Argo
Rektascenzija9
Deklinacija-50
Površina500 sq. deg. (32)
Najsjajnija zvezdaGama Jedara (1,75m)
Meteorski rojeviPupidi-Velidi
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +30° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u martu.
Sazvežđe Argo Navis u „Uranografiji“ Johanesa Hevelijusa.
Tadašnja praksa je bila da prikazuje izgled kao da neko spolja posmatra nebesku sferu, zato su zamenjene leva i desna strana.

Jedra (lat. Vela) je jedno od 88 modernih sazvežđa. Nastalo je deobom ranijeg sazvežđa Argo Navis („brod Argo“), koje je podeljeno na Pramac, Jedra i Krmu.

Zvezde[uredi | uredi izvor]

Nakon podele sazvežđa Argo Navis, novonastala sazvežđa su zadržala stare oznake zvezda, pa tako ne postoje alfa i beta Jedara. Najsjajnija zvezda ovog sazvežđa je gama Jedara (Suhail, „veličanstvena zvezda zakletve“) magnitude 1,78, zvezdani sistem od bar 6 komponenti. U ovom sistemu se nalazi i najteža Volf-Rajeova zvezda do sada otkrivena. Gama Jedara se nalazi na oko 800 svetlosnih godina od Sunčevog sistema.

Delta Jedara, po sjajnosti druga zvezda ovog sazvežđa, je takođe višestruki sistem, koji se sastoji od dve binarne zvezde. Magnitude 1,96, ovo je najsjanija eklipsna promenljiva, a nalazi se na 79,7 svetlosnih godina od Zemlje.

Treća zvezda po sjajnosti je lambda Jedara, nepravilna promenljiva čija se magnituda kreće između 2,14 i 2,30. Ovaj superdžin ili svetli džin se nalazi na oko 570 svetlosnih godina od Zemlje.

Delta i kapa Jedara i jota i epsilon Pramca čine asterizam nazvan „Lažni krst“ jer se nakada meša sa Južnim krstom, asterizmom iz sazvežđa Krst

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

Planetarna maglina NGC 3132

Pre 11 000 do 12 300 godina je ekplodirala supernova čiji je ostatak pulsar koji se nalazi u ovom sazvežđu. Sa ovom supernovom su povezane dve magline — planetarna maglina NGC 3132 i emisiona maglina NGC 2736.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Argo Navis je bilo jedno od 48 klasičnih sazvežđa koje je naveo astronom Ptolomej iz 2. veka i predstavljao je brod Argo, koji su koristili Jason i Argonauti u potrazi za zlatnim runom u grčkoj mitologiji. Nemački kartograf Johan Bajer je prikazao sazvežđe na svojoj Uranometriji iz 1603. i dao Bajerovim zvezdama oznake od alfe do omega. Međutim, njegova karta je bila netačna jer sazvežđe nije bilo u potpunosti vidljivo sa severne hemisfere.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wagman, Morton (2003). Lost Stars: Lost, Missing and Troublesome Stars from the Catalogues of Johannes Bayer, Nicholas Louis de Lacaille, John Flamsteed, and Sundry Others. Blacksburg, VA: The McDonald & Woodward Publishing Company. str. 83, 315—19. ISBN 978-0-939923-78-6. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]