Bavarska Sovjetska Republika

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bavarska Sovjetska Republika

Bavarska Sovjetska Republika (nem. Bayerische Räterepublik; poznata i pod imenom Minhenska Sovjetska Republika, nem. Münchner Räterepublik) nastala je tokom posleratnih previranja u Nemačkoj od 1918. do 1919. godine, razdoblje poznato pod imenom Nemačka revolucija. Ova republika je bila pokušaj stvaranja socijalističke države temeljene na radničkim savetima kao osnovnim organima vlasti. Zauzimala je pretežito teritoriju današnje Bavarske.

Beskrvna revolucija[uredi | uredi izvor]

Dana 7. novembra 1918. godine, na prvu godišnjicu od izbijanja Oktobarske revolucije, vođa Nezavisne socijaldemokratske partije Nemačke (NSDPN), Kurt Ajzner, održao je govor o osmočasovnom radnom vremenu, problemima radničke klase, te o ukidanju monarhije pred masom od 60 000 ljudi. Masa ljudi sa mitinga se uputila prema vojnom kampu i tamo su na svoju stranu pridobili većinu vojske. Iste je noći kralj Ludvig III Leopold pobegao iz Bavarske. Ajzner je sledeći dan Bavarsku proglasio slobodnom državom, čime je ukinuta monarhija i 700-godišnja vladavina dinastije Vitelsbah. Ajzner je postao ministar-predsednik Bavarske[1]. Iako je podupirao ideju socijalistički uređene države, odbacivao je boljševički model i obećao svim da će se poštovati pravo na vlasništvo.

Nakon što je NSDPN izgubila izbore, Ajzner je odlučio da podnese ostavku na mesto premijera. Dana 21. februara 1919, na putu do parlamenta, ubio ga je desničarski nacionalista Anton Graf fon Arko Valej. Atentat je podstakao na širenje nereda po Bavarskoj, a uspeh u proglašenju Mađarske Sovjetske Republike ohrabrio je komuniste i anarhiste da preuzmu vlast[2].

Sovjetska republika[uredi | uredi izvor]

Nakon pada koalicione vlade[3], dana 6. aprila 1919. godine bila je zvanično proglašena Bavarska Sovjetska Republika.

Dana 12. aprila, vlast je u svoje ruke uzela Komunistička partija Nemačke na čelu s Eugenom Levineom[4]. Levine je pokrenuo formiranje Crvene armije, izbacio bogataše iz skupih stanova i predao ih sirotinji na korišćenje, radnicima su fabrike predate na upravljanje. U planu je bilo i ukidanje papirnatog novca kao platežnog sredstva i reforma školstva, ali to nije stiglo da zaživi.

Dana 3. maja, oko 9.000 pripadnika bavarske vojske vernih monarhiji i oko 30.000 pripadnika Frajkora ušli su u Minhen i u ogorčenim uličnim borbama porazili komuniste, u kojima je poginulo oko 1.000 njih. Oko 700 komunista, anarhista i njihovih simpatizera su uhapšeni, a zatim su ih sve postreljali vojnici Frajkora. Eugen Levine je streljan zasebno u zatvoru Štadelhajm.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Schuler, Thomas (decembar 2008). „The Unsung Hero: Bavaria's amnesia about the man who abolished the monarchy”. The Atlantic Times. Arhivirano iz originala 19. 12. 2013. g. Pristupljeno 19. 11. 2012. 
  2. ^ Erich Mühsam, Von Eisner bis Leviné. pp. 47
  3. ^ Gaab, Jeffrey S. (decembar 2011). „Hitler’s Beer Hall Politics: A Reassessment based on New Historical Scholarship” (PDF). International Journal of Humanities and Social Science. str. 36. 
  4. ^ Gaab 2006, str. 58.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]