Benedikt Kuripečič

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Benedikt Kuripečič (1491—1531; njem. Benedict Curipeschitz von Obernburg), uz moguće varijante izgovora Benedikt Kuripešić ili Benedikt Kuripešic, bio je diplomata iz 16. vijeka koji je zabilježio srpsku epsku narodnu pjesmu o Milošu Obiliću.

Kuripečič je rođen u Gornjem Gradu, tada u Svetom rimskom carstvu, danas u Sloveniji. Ušao je u diplomatsku službu Svetog rimskog carstva i službovao je u Moskvi i Istanbulu.[1] Njegovi radovi obuhvataju zapise o njegovom putovanju kroz Srbiju 1530. godine (Itinerarium Wegraijsz. Kü. Maj. potschafft gen Constantinopel zu dem türkischen Kayser Soleyman Anno xxx.),[2] kada je putovao u Istanbul kao prevodilac u službi cara Ferdinanda.[3] Njegovi zapisi opisuju seobu naroda iz Srbije u Bosnu 1530. godine.[4] Tako, na primer, 1513. Kuripešić je u „Kraljevini Bosni” našao „tri narodnosti i tri vjere. Prvi su stari Bošnjaci…, drugi su Srbi (Surffen) koje zovu Vlasi… i ovi dolaze iz Smedereva i Biograda a vjere su sv. Pavla…, treći su narod pravi Turci”.[5]

U svom radu zabilježio je neke legende o Kosovskoj bici i spominjanje epskih pjesama o Milošu Obiliću u oblasti daleko od Kosova, kao što su Bosna i Hrvatska.[6] Prema njegovim zapisima, Osmansko carstvo izgubilo je bitku.[7] Putovao je kroz Kosovo i zapisao pjesme o herojski djelima Miloša Obilića i njegovu neopravdanu kletvu.[8]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Slovene Studies. Society for Slovene Studies. 1986. str. 115. Pristupljeno 9. 09. 2013. 
  2. ^ Bracewell, Wendy; Alex Drace-Francis (2008). Under Eastern Eyes: A Comparative Introduction to East European Travel Writing on Europe. Central European University Press. str. 75. ISBN 978-963-9776-11-1. Pristupljeno 9. 09. 2013. „Benedict Curipeschitz, a pious German- and Slovene-speaking Catholic from the south Styrian borderlands, on his way through Serbia in 1530 with a Habsburg embassy to the Porte, described affecting meetings with the Orthodox Christians” 
  3. ^ Razprave in Gradivo. Institut za Narodnostna Vprašanja. 2004. str. 203. Pristupljeno 9. 09. 2013. „Najbolj znan med njimi je bil Benedikt Kuripečič, ki je leta 1530 kot tolmač v poslanstvu kralja Ferdinanda I. potoval k osmanskemu sultanu Sulejmanu v Carigrad.” 
  4. ^ Ćorović, Vladimir (2014). Istorija srpskog naroda. eBook Portal. str. 464. GGKEY:XPENWQLDTZF. „Već je B. Kuripečić zabeležio 1530. god., kako je u Bosni bilo doseljavanja iz Srbije.” 
  5. ^ Čeliković, Borisav, ur. (2022). Naseljavanje Srbije. Beograd: Službeni glasnik. str. 38. ISBN 978-86-519-0836-4. 
  6. ^ Ivić, Pavle (1996). Istorija srpske kulture. Dečje novine. str. 160. Pristupljeno 9. 09. 2013. „Benedikt Kuripečić. poreklom Slovenai, koji između 1530. i 1531. putuje kao tumač austrijskog poslanstva, u svom Putopisu prepričava deo kosovske legende, spominje epsko pevanje o Milošu Obiliću u krajevima udaljenim od mesta događaja, u Bosni i Hrvatskoj, i zapaža nastajanje novih pesama.” 
  7. ^ Književnost. 1989. Pristupljeno 9. 09. 2013. 
  8. ^ Kusovac, Nikola (1988). Kosovska bitka: mit, legenda i stvarnost. Litera. str. 234. Pristupljeno 9. 09. 2013. „Goline 1530, putujući s carskim poslanstvom u Carigrad, Benedikt Kuripečić je prošao i kroz Kosovo polje. I on opširno priča o bici na Kosovu, a posebno o Milošu Obiliću, „koji na tranici svaki dan mnoga junaštva” 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Бенедикт_Курипечич&oldid=26538416”