Brežani (pleme)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Severoistočna Nemačka VIII—X vek. Brežani (Брежане) su živeli južno od Retara (Редарии) i severno od Stodorana (Стодоря́не)

Brežani (nem. Brizanen; polj. Brzeżanie; rus. Брежане) su bili zapadnoslovensko pleme, deo plemenskog saveza Ljutića. Živeli su oko donjeg toka reke Havol i srednjeg toka reke Labe na teritoriji današnje istočne Nemačke. Glavni grad bio im je Hobolin (današnji Hafelberg).[1] Susedi Brežana bili su Stodorani, koji su takođe bili deo plemenskog saveza Ljutića.

Oko 1100. godine Henri Obodritski je u savezu sa Sasima opseo brežanski glavni grad Hobolin. Nakon poraza, Brežani su uključeni u Obodritski plemenski savez. Ipak, nakon njegove smrti, Brežani su obnovili svoju nezavisnost. Albert Medved ih je pokorio tokom Vendskog krstaškog rata 1147. godine, nakon što je njihov vladar već prihvatio hrišćanstvo.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dr. Heinrich Berghans (1854). Landbuch der Mark Brandenburg und des Markgrafthums Nieder-Lausitz in der Mitte des 19. Jahrhunderts. oder geographisch-historisch-statistische Beschreibung der Provinz Brandenburg. Brandenburg: Erster Band. Adolph Müller. str. 615. 
  2. ^ Benedykt Zientara (2001). Heinrich der Bärtige und seine Zeit. Politik und Gesellschaft im mittelalterlichen Schlesien. Schriften des Bundesinstitut für Kultur und Geschichte der Deutschen im östlichen Europa, Band 17. München: Oldenbourg Wissenschaftsverlag. str. 32. ISBN 3-486-56615-6. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Brežane // Эnciklopedičeskiй slovarь Brokgauza i Efrona : v 86 t. (82 t. i 4 dop.). — Sankt-Peterburg, 1890—1907.