Brezno (Slovačka)
Brezno (Slovačka) Brezno | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Slovačka |
Kraj | Banskobistrički |
Okrug | Brezno |
Regija | Gorehronje |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2023 | 19.790[1] |
— gustina | 162,58[2] st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 48° 48′ 14″ S; 19° 38′ 37″ I / 48.803889° S; 19.643611° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 498 m |
Površina | 121,96[3] km2 |
Poštanski broj | 977 01 |
Pozivni broj | +421-48 |
Registarska oznaka | BR |
Veb-sajt | |
Zvanični veb-sajt } |
Brezno (slč. Brezno, mađ. Breznóbánya, nem. Bries(en)) grad je u Slovačkoj, koji se nalazi u okviru Banskobistričkog kraja.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Brezno je smešteno u središnjem delu države. Glavni grad države, Bratislava, nalazi se 250 km zapadno od grada.
Reljef: Brezno se razvilo u središnjem delu slovačkog dela Karpata. Grad je u kotlini reke Hron, koja se prostire između planina Niske Tatre na severu i Slovačko rudogorje na jugu. Brezno se nalazi na blizu 500 metara nadmorske visine.
Klima: Klima u Breznom je umereno kontinentalna sa nešto oštrijom crtom zbog znatne nadmorske visine.
Vode: Brezno se nalazi na reci Hron i to je najviše veće naselje na ovoj reci, veoma važnoj za Slovačku. Reka deli grad na zapadni i istočni deo.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1265. g. kao naselje nemačkih Sasa, a okolina je već tada bila naseljena Slovacima. 1335. g. naselje je dobio gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu Ugarske kao oblasno trgovište.
Krajem 1918. g. Brezno je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, a razvoj zimskog turizma u okolini dao je gradu bolje uslove za razvoj u vremenu tranzicije.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Danas Brezno ima oko 22.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika opada.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
- rimokatolici - 66,9%,
- ateisti - 18,5%%,
- luterani - 8,6%,
- grkokatolici - 1,0%,
- ostali.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Gradski toranj
-
Deo središta
-
Zdanje suda
-
Gradsko jezgro
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).