Briž
Briž | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Belgija |
Region | Flandrija |
Pokrajina | Zapadna Flandrija |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2015. | 117.886 |
— gustina | 854,25 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 51° 12′ 34″ S; 3° 13′ 12″ I / 51.209444° S; 3.22° I |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Aps. visina | 2 m |
Površina | 138 km2 |
Poštanski broj | 8000, 8200, 8310, 8380 |
Pozivni broj | 050 |
Veb-sajt | |
www.brugge.be |
Briž (hol. Brugge, fr. Bruges) je opština u Belgiji u regionu Flandrija u pokrajini Zapadna Flandrija. Nalazi se na severozapadu zemlje.[1]
Istorijski centar grada se nalazi na listi Svetske baštine UNESKO. Jajastog je oblika i površine oko 430 hektara. Površina celog grada je nešto veća od 13.840 ha, uključujući 1.075 ha obale Zebriža (hol. Zeebrugge). Prema proceni iz 2007. u opštini je živelo 116.982 stanovnika, od kojih oko 20.000 živi u istorijskom centru.
Briž je koristio spoljašnje luke kasnije kroz istoriju, ali danas najvažnija luka udaljeno mesto Zebriž (što znači Briž na moru). U Brižu se takođe nalazi „Univerzitet Evrope“ (fr. Collège d'Europe).
Geografija
[uredi | uredi izvor]Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Klima
[uredi | uredi izvor]Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Istorija
[uredi | uredi izvor]Ime Briž dolazi od staro-norveške reči Brugja (Bryggja), koja znači kej. Prva građevina na mestu današnjeg Briža bio je most iz rimskog doba. Tu je 892. niklo naselje namenjeno odbrani od Normana, pod pokroviteljstvom grofova Flandrije.
Briž ima dugu istoriju kao međunarodna trgovačka luka. Tu se trgovalo engleskom vunom, vinom iz Gaskonje i tkaninama iz Flandrije. Luka srednjovekovnog Briža je bila dostupna do godine 1050. Briž je dobio gradske privilegije 1128. Velika poplava 1134. izmenila je obalu Flandrije: duboki kanal je spajao Briž sa morem sve do XV veka.
Briž je privukao trgovce iz doline Rajne, Hamburga i Libeka, tako da je grad 1253. postao deo trgovačkog udruženja Hanzeatske lige i postao ne samo trgovački, već i finansijski centar Evrope. Hanza je u Brižu otvorila jedan od svoja 3 kontora (trgovinsko predstavništvo u inostranstvu) u oblasti Severnog mora. Grad su redovno posećivali trgovci iz cele Evrope: Đenova, Venecija, Firenca, južna Nemačka, Kastilja, Portugal, Škotska. Gradska berza je otvorena 1309. i dobila je ime po porodici Van der Beurse u čijoj je kući bila smeštena.
Stogodišnji rat (1337—1457) imao je za Flandriju ekonomsku pozadinu. Sa njihovog gledišta, bila je to borba velikih sila za flamansku industriju tkanina i svetsku trgovinu u Brižu.
Od XV veka u Brižu vladaju burgundske vojvode, koji su grad doveli do visokog nivoa u kulturi, arhitekturi i privredi. Briž je krajem Srednjeg veka bio najbogatiji grad severa Evrope. Krajem veka, kanal od Briža do mora je prestao da bude plovan zbog zatrpavanja peskom. Burgundski dvor se povukao iz grada. Car Maksimilijan I je ograničio gradska prava, a uloga vodećeg privrednog centra Flandrije je prešla u Antverpen. U periodu 1524—1713. Briž je bio pod španskom vlašću. Ratovi protiv protestanata naneli su još jedan udarac gradu, jer su se mnogi od njih odselili u Holandiju. Briž je ušao u period vekovne stagnacije.
Ovde su redom vladali Habzburzi (1713—1795), Francuska (1795—1815) i Holandija (do 1830). Godine 1830. Flandrija i Briž su postali deo novoosnovane Kraljevine Belgije. Briž praktično nije učestvovao u Industrijskoj revoluciji. Od kraja 19. veka Briž je počeo da privlači pažnju kao grad kulture. Danas Briž profitira zbog svoje očuvane arhitekture koja je osnov za turizam.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Prema proceni, u opštini je 1. januara 2015. živelo 117.886 stanovnika.
1984. | 2000. | 2010. | 2015. |
---|---|---|---|
118146 | 116246 | 116741 | 117886 |
Znamenitosti
[uredi | uredi izvor]Briž Brugge, Brugge | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Istorijski centar Briž |
Mesto | Belgija |
Koordinate | 51° 12′ 32″ S; 3° 13′ 27″ I / 51.2089° S; 3.2242° I |
Površina | 14.099 km2 (1,5176×1011 sq ft) |
Kriterijum | kulturna: ii, iv, vi |
Referenca | 1260 |
Upis | 2000. (24. sednica) |
Veb-sajt | http://whc.unesco.org/en/list/996 |
Većina srednjovekovne arhitekture u Brižu je ostala neizmenjena od vremena izgradnje, slično kao u Gentu, ali su građevine u Brižu zbijenije. Istorijski centar Briža se nalazi u Svetskoj baštini UNESKO od 2000.[2] Najpoznatija crkva je Bogorodična crkva (hol. Onze Lieve Vrouwekerk), čiji je toranj, visok 122 metra, najviši Evropski toranj od cigle.
Briž je čuven po svom zvoniku iz XIII veka, u kojem je opštinski karilion sa 47 zvona. Grad zapošljava zvonara koji svakodnevno izvodi besplatne koncerte.
U muzejima Briža nalazi se značajna kolekcija srednjovekovne i moderne umetnosti, a izdvaja se kolekcija flamaskih umetnika rane Renesanse. Mnogi majstori umetnosti, poput Hans Memlinka i Jan van Ajka, živeli su i radili u Brižu.
Ovde se održava Povorka Svete krvi u Brižu, uvrštena na UNESKO-vu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.
Partnerski gradovi
[uredi | uredi izvor]Zanimljivosti
[uredi | uredi izvor]- Briž je poznat po izradi čipke
- U Brižu igraju dva poznata tima Belgijske fudbalske lige: Klub Briž i Serkl Briž
- Skulptura Madona sa detetom (Madona iz Briža) je jedino delo Mikelanđela koje je napustilo Italiju za vreme njegovog života
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Gradska većnica Briža izgrađena u gotičkom stilu
-
Grad Briž
-
Kanali u Brižu
-
Zvonik u Brižu
Panorame
[uredi | uredi izvor]
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 178. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ Historic centre of Bruges becomes a UNESCO World Heritage Site
Literatura
[uredi | uredi izvor]- de Roover, Raymond. Money, Banking and Credit in Mediaeval Bruges: Italian Merchant-Bankers Lombards and Money-Changers: A Study in The Origins of Banking (Harvard U.P. 1948);
- Murray, James M. Bruges, Cradle of Capitalism 1280–1390 (2005)
- „Bruges”, Belgium and Holland: Handbook for Travellers (6th izd.), Leipsic: Karl Baedeker, 1881
- The visitors universal handybook and guide to Antwerp, Brussels, Waterloo, Ghent, Bruges, Liege, etc. etc. (5th izd.). Antwerp: John De Wit & Joris. 1884.
- Fetridge, W. Pembroke (1885), „Bruges”, Harper's hand-book for travellers in Europe and the east: being a guide through Great Britain and Ireland, France, Belgium, Holland, Germany, Austria, Italy, Egypt, Syria, Turkey, Greece, Switzerland, Tyrol, Denmark, Norway, Sweden, Russia, Spain, and Portugal, New York: Harper & Brothers
- „Bruges”, Belgium and Holland, including the grand-duchy of Luxembourg (15th izd.), Leipzig: Karl Baedeker, 1910, OCLC 397759