Glinjani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Severoistočna Nemačka oko 1000. n.e. Glinjani (Glinianie) su živeli južno od Varna (Warnowie)

Glinjani (nem. Linonen; polj. Glinianie; rus. Глиняне) su bili zapadnoslovensko pleme, deo plemenskog saveza Bodrića. Pominju se od 808. godine do 12. veka.[1] Živeli su oko reke Elden, koja je bila desna pritoka Labe (na prostoru današnje nemačke države Brandenburg). Na severu su se graničili sa Varnima. Glavni grad im je bio Lačin (polj. Łączyn) - današnji Lencen, koji se nalazi na obali reke Loknic, u blizini grada Vitenberge. Kod grada Lačina je 929. vođena bitka između Saksonaca i Slovena, koju su Sloveni izgubili.[2] Još jedan značajan glinjanski grad bio je Potlustim (današnji Putlic).

Sin bodrićkog kneza Henrija Mstivoja (ili Mistuja) je 1110-ih / 1120-ih, sa vojskom sastavljenom od 200 Sasa i 300 Slovena,[3], pobedio Glinjane.

1136. pleme je porazio Albert Medved.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Leciejewicz, str. 120.
  2. ^ Leciejewicz, str. 217.
  3. ^ Gelьmolьd iz Bosau 37.O POBEDE MSTIVOЯ

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Leciejewicz, Lech (1972). Mały słownik kultury dawnych Słowian. Warszawa: Wiedza Powszechna.