Mikronezija
Mikronezija (grč. μικρόν mali, νησί ostrvo) je jedna od tri geografske i kulturne celine u Okeaniji, pored Melanezije i Polinezije. Sastoji se od 2.500 ostrva na prostoru od 8 miliona kvadratnih kilometara u severnom Tihom okeanu između Havaja, Japana, Filipina i Papua Nove Gvineje. Ova regija se sastoji uglavnom od niskih koralnih atola i manjeg broja viših vulkanskih ostrva. Ukupan broj stanovnika je oko 200.000.
Politička podela[uredi | uredi izvor]
Ostrva Mikronezije su podeljena na osam zemalja ili teritorija. Središnja grupa ostrva, poznata i kao Karolinska ostrva, čine Savezne Države Mikronezije koje se sastoje iz četiri države članice: Jap, Čuk, Ponpej i Kosraj. Zapadno od Savezne Države Mikronezije, a takođe u sklopu Karolinskih ostrva, je Republika Palau. Severno su ostrvo Gvam i Severna Marijanska ostrva koja su protektorat SAD-a. Istočno se nalaze Maršalska ostrva. Jugoistočno su države Nauru i Kiribati (ranije poznati pod imenom ostrva Gilbert i Feniks). Na kraju, malo i izolovano ostrvo Vejk koje pripada teritoriji SAD.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Jedina organizovana država pre dolaska Evropljana postojala je na ostrvu Jap.
U 19. veku ostrva su podeljena tako da su Kiribati pripali Velikoj Britaniji, SAD je vladala ostrvom Gvam, a Nemačka je vladala svim ostalim ostrvima. Posle Prvog svetskog rata, nemački posedi su podeljeni tako da je Australija preuzela upravljanje Nauruom, a Japan je zavladao ostalim ostrvima. Kada je Japan poražen u Drugom svetskom ratu, sve ove teritorije su postale teritorije pod starateljstvom Ujedinjenih nacija, a faktički i pod vlašću SAD.
Danas su sva ostrva nezavisne države osim ostrva Gvam, Vejk i Severnih Marijanskih ostrva.
Kultura[uredi | uredi izvor]
Jezici koji se govore na ostrvima Mikronezije uglavnom pripadaju austronezijskoj jezičkoj porodici, od kojih većina mikronežanskoj grani. Zvanični jezik na svim teritorijama je engleski. Dominantne religije su rimokatolička i protestantska.
Velika udaljenost među ostrvima učinila je da su kulture i običaji veoma raznoliki. Zajednička crta je jaka porodična i klanovska organizacija. Popularna je usmena književnost i karakteristična lokalna muzika.
Od ekonomije, značajna je poljoprivreda: banane, kokos, hlebno drvo, kao i taro i jam (vrste krompira).
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kirch, Patrick Vinton (2001). On the Road of the Winds: An Archaeological History of the Pacific Islands Before European Contact. University of California Press. ISBN 978-0-520-92896-1.
- Lal, Brij V.; Fortune, Kate (2000). The Pacific Islands: An Encyclopedia. University of Hawaii Press. ISBN 978-0-8248-2265-1.
- Morgan, William N. (1988). Prehistoric Architecture in Micronesia. Austin, Texas: University of Texas Press. str. 30. ISBN 9780292786219.
- Rainbird, Paul (2004). The Archaeology of Micronesia. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-65630-6.
- Goetzfridt, Nicholas J.; Peacock, Karen M. (2002). Micronesian Histories: An Analytical Bibliography and Guide to Interpretations. Westport, Connecticut, USA: Greenwood Press. ISBN 0313291039.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Mapa Mikronezije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. decembar 2006)
- History of Micronesia
- Micronesian Games