Modra (grad)
Modra (grad) Modra | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Slovačka |
Kraj | Bratislavski |
Okrug | Pezinok |
Regija | Malokarpacke |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2023 | 9.201[1] |
— gustina | 186,14[2] st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 48° 19′ 54″ S; 17° 18′ 32″ I / 48.331667° S; 17.308889° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 175 m |
Površina | 49,62[3] km2 |
Poštanski broj | 900 01 |
Pozivni broj | +421-33 |
Registarska oznaka | PK |
Veb-sajt | |
Zvanični veb-sajt } |
Modra (slč. Modra, mađ. Modor, nem. Modern) su grad u Slovačkoj, koji se nalazi u okviru Bratislavskog kraja, gde pripada okrugu Pezinok.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Modra je smeštena u zapadnom delu države. Glavni grad države, Bratislava, nalazi se svega 25 km jugozapadno od grada, pa je suštinski Modra njeno predgrađe.
Reljef: Modra je razvila u Malokarpackoj oblasti, koja je naziv dobila po Malim Karpatima, planini koja se izdiže neposredno zapadno od grada. Grad je u ravnici, na približno 175 m nadmorske visine. Istočno od Modre počinje Panonska nizija.
Klima: Klima u Modri je umereno kontinentalna.
Vode: Kroz Modru protiče Stolični potok.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje se prvi put spominje 1158, kao mesto u okviru Kraljevine Ugarske. Naselje je dobilo gradska prava 1321. godine, kada postaje značajan zanatsko središte naseljeno Nemcima. Posebno je bilo čuveno po keramici.
Krajem 1918. Modra je postala deo novoosnovane Čehoslovačke. Za vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo do privrednih teškoća u vreme tranzicije. Poslednjih godina grad je sve značajniji kao predgrađe Bratislave.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Modra danas ima oko 9.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika raste.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2001. sastav je sledeći:
- rimokatolici - 52,6%,
- luterani - 25,8%,
- ateisti - 15,0%,
- ostali.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Gradska kapija
-
Rimokatolička crkva
-
Gradski muzej
-
Evangelističke crkve (nemačka i slovačka)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).