Pređi na sadržaj

Nova Pazova

Nova Pazova
Crkva Svete Trojice u Novoj Pazovi
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaStara Pazova
Stanovništvo
 — 2022.Pad 16.115
 — gustina746/km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 56′ 41″ S; 20° 13′ 07″ I / 44.944647° S; 20.218502° I / 44.944647; 20.218502
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina87 m
Površina24,4 km2
Nova Pazova na karti Srbije
Nova Pazova
Nova Pazova
Nova Pazova na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22330
Pozivni broj022
Registarska oznakaST

Nova Pazova je naseljeno mesto u Srbiji, u opštini Stara Pazova, u Sremskom okrugu, 25 km severozapadno od Beograda. Prema popisu iz 2022. bilo je 16.115 stanovnika. Nova Pazova je poznata po razvijenoj tzv. maloj privredi, tačnije malim samostalnim zanatskim radnjama koje su se otvarale još u Jugoslaviji sredinom 50-ih godina 20. veka.

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Železnička stanica u Novoj Pazovi

Nova Pazova ima infrastrukturno uređenu industrijsku zonu koja ima veoma zanimljiv položaj jer se nalazi na magistralnom putu Beograd-Novi Sad, pored nje prolazi železnička pruga, njenom ivicom prema Starim i Novim Banovcima se pruža i auto-put M-75, a 75% površine je katastarski aerodrom Batajnica.

U staropazovačkoj opštini, Nova Pazova je drugo naselje po veličini, a takođe i naselje sa izuzetno malim atarom, svega 17,89 km². Ovde je 1981. godine živelo 15.488 stanovnika ili 865,7 stanovnika na km2. Aritmetička gustina naseljenosti je devet puta veća od pokrajinskog proseka. Atar Nove Pazove graniči se na severu sa atarom Starih Banovaca, na istoku sa atarom Novih Banovaca, na jugu sa atarom Batajnice i na zapadu sa atarom Vojke.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Nova Pazova je nastala 1790. godine kada je na pustaru južno od Stare Pazove doseljeno 882 kolonista iz Nemačke koji su danas poznati pod nazivom podunavske Švabe. Posle poraza Nemačke u Drugom svetskom ratu oni su se trajno naselili na prostoru Nemačke.

Nova Pazova je prvobitno bila na raskrsnici dve ulice. Ulice su se sekle pod pravim uglom, bile su široke i prave, dok su placevi bili jednaki, a raspored objekata je bio isti. Takva je bila glavna ulica i oblast desno od glavne ulice.

Nova Pazova u današnjem etničkom sastavu je nastala posle Drugog svetskog rata doseljavanjem stanovnika iz ratom opustošenih oblasti tadašnje Jugoslavije, najviše iz Dalmacije, Like, Bosne i Hercegovine i drugih krajeva. To su bili najčešće oni koji su ostali u ratu bez krova nad glavom. Posle Drugog svetskog rata Nova Pazova je bila napušteno mesto, a tu su pre i za vreme rata živeli stanovnici nemačke nacionalnosti koji su sa povlačenjem nemačkih trupa otišli put Nemačke i tamo se trajno nastanili.

Nova Pazova je mesna zajednica opštine Stara Pazova, do 1958. godine Nova Pazova je bila opština, ali je tadašnjom promenom sistema lokalne samouprave došlo do ukrupnjavanja opština, čime je Nova Pazova izgubila status opštine. Danas u Novoj Pazovi se sve više pojavljuje ideja za potrebom ponovnog dobijanja statusa opštine i to svakako ima utemeljenje kako u privrednoj snazi ovog sremskog naselja tako i broju stanovnika koji beleži pozitivnu stopu priraštaja poslednjih godina.

Demografija

[uredi | uredi izvor]

U naselju Nova Pazova živi 14.357 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,6 godina (36,4 kod muškaraca i 38,8 kod žena). U naselju ima 5464 domaćinstva i 6127 stanova, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,31 (po popisu iz 2002).

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2011. godine). Tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji dolazi do novog naseljavanja stanovništva većinom iz Kninske krajine. Tom prilikom dolazi do naglog povećanja broja stanovnika što utiče na sve sfere života lokalnog stanovništva. Prema nezvaničnim podacima Nova Pazova je imala u tim godinama preko 25.000 stanovnika. Godinama koje će uslediti dolazi do opadanja veštački povećanog broja stanovnika, da bi zvanično prema popisu iz 2012. u Novoj Pazovi živelo 23,178 stanovnika.

Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 4.604
1953. 6.082
1961. 10.990
1971. 10.658
1981. 15.488
1991. 16.016 15.579
2002. 18.214 18.958
2011. 17.105
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
17.421 95,64%
Jugosloveni
  
102 0,56%
Hrvati
  
94 0,51%
Makedonci
  
58 0,31%
Crnogorci
  
56 0,30%
Romi
  
50 0,27%
Slovaci
  
37 0,20%
Mađari
  
21 0,11%
Muslimani
  
11 0,06%
Ukrajinci
  
9 0,04%
Rusi
  
8 0,04%
Česi
  
4 0,02%
Bošnjaci
  
4 0,02%
Slovenci
  
3 0,01%
Goranci
  
3 0,01%
Nemci
  
2 0,01%
Bugari
  
2 0,01%
Rusini
  
1 0,00%
Rumuni
  
1 0,00%
Bunjevci
  
1 0,00%
Albanci
  
1 0,00%
nepoznato
  
178 0,97%
Stanovništvo prema polu i starosti[3]
Broj domaćinstava prema popisima iz perioda 1948—2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 1.011 1.568 3.030 2.929 4.511 4.724 5.494


Broj domaćinstava po broju članova prema popisu iz 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosek
Broj domaćinstava 740 1.092 1.030 1.582 650 268 85 26 11 10 3,31
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Pol Ukupno Neoženjen/Neudata Oženjen/Udata Udovac/Udovica Razveden/Razvedena Nepoznato
Muški 7.436 2.419 4.507 288 167 55
Ženski 7.669 1.712 4.579 1.114 232 32
UKUPNO 15.105 4.131 9.086 1.402 399 87
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja, popis 2002.
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija
Muški 3.417 129 0 17 1.267
Ženski 2.451 74 0 11 792
Ukupno 5.868 203 0 28 2.059
Pol Proizvodnja i snabdevanje Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 62 281 450 98 359
Ženski 14 34 443 81 101
Ukupno 76 315 893 179 460
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad
Muški 14 90 227 41 39
Ženski 46 92 91 138 311
Ukupno 60 182 318 179 350
Pol Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 51 0 0 292
Ženski 60 3 0 160
Ukupno 111 3 0 452

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Nova Pazova je privredno razvijeno mesto. U Novoj Pazovi se nalazi jedna od najrazvijenijih industrijskih zona u Srbiji. Ne samo po veličini već i po veoma raznolikim privrednim granama ali je najdominantnija proizvodnja plastičnih proizvoda.

U samoj industrijskoj zoni je smešteno 70-tak privrednih objekata u kojima je zaposleno nekoliko hiljada radnika. Dobar deo novopazovačke privrede je smešten u samom naselju gde su vlasnici tih privrednih subjekata u okviru porodičnih imanja podigli svoje privredne objekte. Ima oko 1.600 samostalnih radnji i oko 400 preduzeća.

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Knjiga 9”. Становништво, упоредни преглед броја становника 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, подаци по насељима (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Београд: Републички завод за статистику. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Становништво, национална или етничка припадност, подаци по насељима. webrzs.stat.gov.rs. Београд: Републички завод за статистику. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Становништво, пол и старост, подаци по насељима. webrzs.stat.gov.rs. Београд: Републички завод за статистику. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]