Hronologija SFRJ januar 1991.
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku januara meseca 1991. godine.
← decembar '90 | Hronologija SFRJ tokom 1991. | februar → | ||||||||||||||||||||||||||||
U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Događaji[uredi | uredi izvor]
3. januar[uredi | uredi izvor]
- U Pertu (Australija), od 3. do 13. januara, održano VI svetsko prvenstvo u vaterpolu. Reprezentacija Jugoslavije, u sastavu: Aleksandar Šoštar, Renco Posinković, Viktor Jelenić, Igor Milanović, Dušan Popović, Vitomir Padovan, Mirko Vičević, Mislav Bezmalinović, Dubravko Šimenc, Vaso Subotić, Goran Rađenović, Perica Bukić, Anto Vasović i trener Stamenić, osvojila je zlatnu medalju (drugu po redu, od ukupno dve na svetskim prvenstvima). Drugo i treće mesto zauzele su reprezentacije Španije i Mađarske.
4. januar[uredi | uredi izvor]
- Odlukom Milana Babića predsednika Izvršnog veća SAO Krajine formiran Sekretarijat unutrašnjih poslova (SUP) Krajine, koji je obuhvatao milicijske ispostave u Kninu, Obrovcu, Benkovcu, Gračacu, Titovoj Korenici, Dvoru na Uni, Vojniću, Glini i Kostajnici. Za načelnika SUP Krajine postavljen je Milan Martić.
- U Zagrebu umro Zvonko Lepetić (1928—1991), poznati jugoslovenski i hrvatski glumac.
5. januar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu umro Vasko Popa (1922—1991), pesnik, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti i jedan od osnivača Vojvođanske akademije nauka i umetnosti. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.[1]
- U Beogradu umro Jug Grizelj (1927—1991), novinar i urednik lista NIN, jedan od osnivača lista Vreme, filmski scenarista i bivši predsednik Udruženja novinara Srbije.[2]
6. januar[uredi | uredi izvor]
- Na Plitvičkim Jezerima iz Spomen-doma boraca i omladine Šeste proleterske divizije Nikola Tesla, grupa pripadnika Srpske demokratske stranke odnela trofejno oružje iz Drugog svetskog rata.
- U Beogradu umro Marko Nikezić (1921—1991), društveno-politički radnik, bivši savezni sekretar za inostrane poslove (1965—1968) i predsednik CK Saveza komunista Srbije (1968—1972). Pod optužbom za „anarho-liberalizam“, oktobra 1972, smenjen je sa svih funkcija i penzionisan. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.[3]
7. januar[uredi | uredi izvor]
- U Šidskim Banovcima, kod Vukovara, formirano Srpsko nacionalno vijeće za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem.
9. januar[uredi | uredi izvor]
- Predsedništvo SFRJ donelo naredbu o razoružavanju i rasformiranju svih oružanih formacija na teritoriji Jugoslavije, koje se nisu nalazile u sastavu oružanih snaga SFRJ ili organa unutrašnjih poslova i čija organizacija nije utvrđena u skladu sa saveznim propisima, u roku od 10 dana (do 19. januara). Vlasti Slovenije i Hrvatske odbile su da izvrše rasformiranje oružani formacija pravdajući se da su one legalne. MUP Slovenije i MUP Hrvatske su 20. januara potpisali dogovor o međusobnoj saradnji.
10. januar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu održan sastanak članova Predsedništva SFRJ sa predsednikom Saveznog izvršnog veća Antom Markovićem i novoizabranim republičkim predsednicima — Alijom Izetbegovićem (SR BiH), Kirom Gligorovom (SR Makedonija), Milanom Kučanom (Slovenija), Slobodanom Miloševićem (Srbija), Franjom Tuđmanom (Hrvatska) i Momirom Bulatovićem (SR Crna Gora).
11. januar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu održana prva sednica novoizabrane višepartijske Narodne skupštine Srbije, na kojoj je za predsednika Skupštine izabran Slobodan Unković (na funkciji ga je 5. juna zamenio Aleksandar Bakočević). Na istoj sednici je Slobodan Milošević, dotadašnji predsednik Predsedništva SR Srbije, preuzeo dužnost predsednika Republike Srbije.[4]
- U Beogradu umro Ratko Sarić (1916—1991), poznati jugoslovenski i srpski pozorišni i televizijski glumac.[5]
23. januar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu došlo do prvog zvaničnog susreta predsednika Srbije Slobodana Miloševića i predsednika Hrvatske Franje Tuđmana.
24. januar[uredi | uredi izvor]
- Tajnim glasanjem članovi Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) izglasali odluku o preimenovanju akademije u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).
25. januar[uredi | uredi izvor]
- Na Televiziji Beograd prikazana specijalna emisija Šta je istina o naoružavanju HDZ u Hrvatskoj u kojoj su objavljeni audio i video-snimci Martina Špegelja, penzionisanog general-pukovnik JNA i ministra odbrane u Vladi Hrvatske, i njegovih saradnika iz oktobra 1990, koje je snimila Kontraobaveštajna služba (KOS). Video-snimci su bili veoma kompromitujući za čitav državni vrh Hrvatske (Afera Špegelj), a posebno za Špegelja i Josipa Boljkovca, ministra unutrašnjih poslova u Vladi Hrvatske koji su prikazni na snimcima i koji su aktivno učestvovali u ilegalnom uvozu naoružanja preko Mađarske, Austrije, Italije i luka na Jadranu. Savezne vlasti su zahtevale hapšenje Špegelja, zbog čega se on sklonio u Austriju.
27. januar[uredi | uredi izvor]
- Sobranje SR Makedonije izabralo Kiru Gligorova za predsednika SR Makedonije, a Ljupča Georgijevskog za potpredsednika.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Umro Vasko Popa”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 7. 1. 1991. str. 9.
- ^ „Umro Jug Grizelj”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 7. 1. 1991. str. 12.
- ^ „Umro Marko Nikezić”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 7. 1. 1991. str. 12.
- ^ „Milošević položio zakletvu”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 12. 1. 1991. str. 13.
- ^ „Preminuo Ratko Sarić”. istorijskenovine.unilib.rs. Borba. 14. 1. 1991. str. 12.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Hronologija 1990—1995. Banja Luka: Dokumentacioni centar Republike Srpske. 2002. COBISS.SR 71272457
- Moderna srpska država 1804—2004 hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084
- Bilić, Ivan (2005). „Kronologija raspada SFRJ i stvaranje Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992.”. National security and the future. Zagreb: St. George Association / Udruga sv. Jurja. VI: 73—184.