Crkva Preobraženja Gospodnjeg u Šapinama
Crkva Preobraženja Gospodnjeg | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Šapine |
Opština | Malo Crniće |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | sredina 19. veka |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo |
Crkva Preobraženja Gospodnjeg u Šapinama | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Jurisdikcija | Eparhija braničevska, SPC |
Osnivanje | 1868. |
Mesto | Šapine, Malo Crniće |
Država | Srbija |
Crkva Preobraženja Gospodnjeg u Šapinama, mestu u opštini Malo Crniće, podignuta je sredinom 19. veka i kao nepokretno kulturno dobro ima status spomenika kulture.[1]
Godine 2002. pored ove crkve podignut je novi hram istog posvećenja.
Izgled crkve[uredi | uredi izvor]
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
Crkva je u osnovi jednobrodna građevina, sa oltarskom apsidom na istoku, manjim bočnim pevničkim apsidama i zvonikom na zapadu. Prostorno je podeljena na oltar, naos i pripratu. Građena je u bondručnoj konstrukciji sa ispunom od blata, ćerpiča i komadića crepa, malterisana i okrečena u belo. Fasade su ravne, bez upotrebe arhitektonske dekoracije osim u vidu krovnog venca.
Ikonostas[uredi | uredi izvor]
Drveni ikonostas vojvođanskog tipa sa trideset i četiri ikone raspoređene u tri zone na kome su ikone nastale u periodu od 1868. do 1871. godine, rad su Ivana Markovića slikara iz Požarevca, o čemu svedoče priložnički zapisi. Crkva poseduje i vredne primere ikona, bogoslužbenih knjiga i sasuda.
Ikona Bogorodice sa malim Hristom[uredi | uredi izvor]
Izuzetno vredno delo predstavlja ikona Bogorodice sa malim Hristom iz 1767. godine, rad zografa sa juga, izvedena tehnikom tempera na drvetu, koja je prvobitno 1969. godine utvrđena za spomenik kulture.
Usled oštećenja nastalih od insekata, na inicijativu sveštenika Dragana Petrovića, angažovan je Radiša Žikić, restaurator koji je ove poslove radio u najpoznatijim srpskim manastirima. Posle osam meseci obnove, ikona je vraćena i tada su otkrivene i brojne zanimljivosti. Na njoj je natpis na grčkom jeziku i podatak da je 1806. godine data nekome na poklon. Proverom, otkriveno je da je njen autor izvesni Stavros koji je 1751. godine imao ikonopisačku radionicu u Beogradu i da je radio ikone za sela sa teritorije Požarevca. Najverovatnije da je ikona pripadala selu Smoljinac i da je poklonjena Šapinu, neposredno po izgradnji crkve.
U znak sećanja na pale ratnike ovog kraja u ratovima za oslobođenje Srbije 1912-1918. godine, u porti je 1921. godine podignut spomenik u vidu obeliska od belog venčačkog mermera.
Galerija[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Spisak spomenika kulture u Braničevskom okrugu
- Nova crkva Preobraženja Gospodnjeg u Šapinama
- Spisak crkava Eparhije braničevske
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo/Crkva Svetog Preobraženja u Šapinama”. Arhivirano iz originala 09. 03. 2016. g. Pristupljeno 01. 02. 2015.