Miroslav Egerić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Miroslav Egerić
Lični podaci
Puno imeMiroslav Egerić
Datum rođenja1934
Mesto rođenjaRiđevštica, kod Kruševca, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti30. oktobar 2016.(2016-10-30) (81/82 god.)
Mesto smrtiNovi Sad, Republika Srbija
Obrazovanjedoktor književnih nauka
UniverzitetUniverzitet u Novom Sadu
Zanimanjeprofesor
Porodica
DecaVesna Egerić
Književni rad
Jezik stvaranjasrpski
Žanrknjiževna kritika, esej
Nagrade

Miroslav Egerić (Riđevštica, kod Kruševca, Kraljevina Jugoslavija, 1934Novi Sad, Srbija, 30. oktobar 2016) bio je srpski književni kritičar i esejista, istoričar književnosti, dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Biografija[1][uredi | uredi izvor]

Učio je gimnaziju u Vrnjačkoj Banji i Stopanji, te učiteljsku školu u Kruševcu. Diplomirao je na Grupi za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1960. Po diplomiranju, Egerić 1961. dolazi u Novi Sad, gde radi u izdavačkom preduzeću „Progres“. 1962. primljen je za asistenta na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde je 1970. doktorirao sa tezom „Književno i kritičko delo Đorđa Jovanovića” (objavljeno kao knjiga pod naslovom Reč u vremenu, Vrnjačka Banja, 1976). Za redovnog profesora izabran je 1981. i godinama je predavao srpsku književnost 20. veka i jugoslovenske književnosti.

Po dolasku u Novi Sad približio se Matici srpskoj i postao je njen član 1966, član Upravnog odbora u dva mandata (1969–1973. i 1991–2016), i član Odbora Odeljenja za književnost i jezik (1989–2016). U Društvo književnika Vojvodine primljen 1965. a bio je i član Upravnog odbora i predsednik (1991–1994), kao i član uprava Srpske književne zadruge i Srpskog PEN centra. Učestvovao je u radu brojnih žirija za književne nagrade.

Profesor Egerić bavio se srpskom književnošću 20. veka. Naročito su zapamćena njegova predavanja o Andriću i Crnjanskom, a generacije studenata je obučio kritičkoj misli. „[N]astavu je tako organizovao što je držao ne celovite književnoteorijske preglede nego specijalne kurseve o pojedinim temama i problemima (na primer: Srpska književna kritika 20. veka, Srpski roman o ratu i revoluciji i sl.) ili o pojedinim velikim piscima (Ivo Andrić, Meša Selimović, Dobrica Ćosić i dr.)”[2] Tumačeći i vrednujući dela srpske književosti više od pola veka iza sebe je ostavio značajno književno delo u brojnim esejističkim knjigama i antologijama.

Sahranjen je u rodnom mestu Riđevštica, kod Kruševca. Komemoracija, u zajedničkoj organizaciji Matice srpske, Filozozfskog fakulteta u Novom Sadu i Gradske biblioteke u Novom Sadu održana je u Matici srpskoj.[3]

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige eseja, kritika i zapisa[uredi | uredi izvor]

Priredio[uredi | uredi izvor]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „In memoriam: Miroslav Egerić (1934–2016)”. Dnevnik. 1. 11. 2016. Pristupljeno 21. 2. 2022. 
  2. ^ Ivan Negrišorac, „In memoriam. Prof. dr Miroslav Egerić“, 285-286, u: Dela i dani VI, Matica srpska, Zavod za kulturu Vojvodine, Gradska biblioteka, Novi Sad 2018, 285-289.
  3. ^ „Preminuo profesor Miroslav Egerić”. 021.rs. 1. 11. 2016. Pristupljeno 21. 2. 2022. 
  4. ^ a b Stojković, Ratko (2004). Leksikon literata - laureata : srpske književne nagrade : 1839-2002. Beograd: Potez. ISBN 86-81331-25-6. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]