Omiš

Koordinate: 43° 26′ 36″ S; 16° 41′ 35″ I / 43.44335588999371° S; 16.69291744809488° I / 43.44335588999371; 16.69291744809488
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Omiš
Omiš, ušće Cetine
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.6.462
 — gustina24,27 st./km2
Aglomeracija (2011.)14.936
Geografske karakteristike
Koordinate43° 26′ 36″ S; 16° 41′ 35″ I / 43.44335588999371° S; 16.69291744809488° I / 43.44335588999371; 16.69291744809488
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina266,20 km2
Omiš na karti Hrvatske
Omiš
Omiš
Omiš na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikIvan Škaričić (HDZ)
Poštanski broj21310
Pozivni broj+385 21
Registarska oznakaST
Veb-sajt
omis.hr
Omiš, crkva "Sv. Mihovila"

Omiš (ital. i lat. Almissa)[1] je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u Dalmaciji na ušću rijeke Cetine u Jadransko more.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare opštine Omiš.

Područje Jadranske obale, prvo naseljavaju Iliri oko 1000. p. n. e., da bi posle njih došli Grci oko 400. p. n. e. koji osnivaju kolonije na obali i obližnjim ostrvima. Nakon njih Rimsko carstvo stupa na vlast 34. p. n. e. Oko 600. godine Hrvati se naseljavaju na području današnje Dalmacije.

Omiš se prvi put spominje u istoriji pod imenom Oneum (lat. Onaeum), koji zamire početkom 7. veka. S obzirom na poziciju Omiša, kao važne veze unutrašnjosti s kopnom, to nije bilo dugog veka. Istorijsko središte tadašnjeg Omiša je bilo smešteno na istočnoj obali rijeke Cetine (ime rijeke Cetine potiče od frigijske reči Zetna — vrata, i time opisujući ušće Cetine u more).

U antičkom periodu naselje Omiš se verovatno nalazilo u zaseoku Baučićima gdje je pronađeno mnogo antičkih pronalazaka (reljefa, natpisa, nadgrobnih spomenika, svjetiljki, novca itd.). Najvažniji spomenici, koji se danas čuvaju u Gradskom muzeju, su nalazi kamenih rimskih natpisa. Iz teksta se zaključuje da su uklesani za vreme vladavine rimskih careva Tiberija i Klaudija, a najvjerovatnije su bili namijenjeni nekoj javnoj zgradi, spomeniku ili putu, što govori o važnosti naselja u kojem su građeni.

Omiš je 1838. godine mali gradić opasan zidom, u kojem živi 786 duša u 154 doma.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Omiš je imao 14.936 stanovnika, od čega u samom Omišu 6.462.

Grad Omiš[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[2]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011
8.153 9.255 10.038 11.212 12.788 13.791 14.283 15.344 15.122 15.094 17.637 15.880 15.056 15.630 15.472 14.936

Napomena: Nastao iz stare opštine Omiš. U 1991. sadrži deo podataka za opštinu Dugi Rat.

Omiš (naseljeno mesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[2]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011
575 821 771 851 936 1.014 1.439 1.854 1.506 1.651 2.408 3.731 4.800 6.079 6.565 6.462

Napomena: U 1991. povećano pripajanjem naselja Ravnice koje je prestalo da postoji. Za to bivše naselje sadrži podatke od 1857. do 1981. U 1991. takođe povećano za deo područja naselja Duće (opština Dugi Rat). U 1857, 1869, 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Borak i Stanići.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Omiš je imalo 6.079 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
5.777 95,03%
Srbi
  
60 0,98%
Jugosloveni
  
35 0,57%
Muslimani
  
28 0,46%
Albanci
  
24 0,39%
Makedonci
  
14 0,23%
Mađari
  
11 0,18%
Slovenci
  
10 0,16%
Crnogorci
  
7 0,11%
Italijani
  
3 0,04%
Nemci
  
3 0,04%
Austrijanci
  
2 0,03%
Poljaci
  
1 0,01%
Rumuni
  
1 0,01%
Česi
  
1 0,01%
ostali
  
1 0,01%
neopredeljeni
  
46 0,75%
region. opr.
  
34 0,55%
nepoznato
  
21 0,34%
ukupno: 6.079

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]