Kvercetin
| Kvercetin | |
|---|---|
| IUPAC ime |
|
| Drugi nazivi | Soforetin Meletin Ksantaurin Kvercetol Kvercitin Kvertin Flavin meletin |
| Identifikacija | |
| CAS registarski broj | 117-39-5 |
| PubHem | 5280343 |
| HemPauk | 4444051 |
| DrugBank | DB04216 |
| KEGG | |
| ChEBI | 16243 |
| SMILES |
|
| InChI |
|
| Svojstva | |
| Molekulska formula | C15H10O7 |
| Molarna masa | 302.236 g/mol |
| Tačna masa | 302.042653 u |
| Agregatno stanje | žuti kristalni prah[1] |
| Gustina | 1.799 g/cm3 |
| Tačka topljenja |
316 °C |
| Rastvorljivost u vodi | Praktično je nerastvoran u vodi; rastvoran u vodenim alkalnim rastvorima[1] |
|
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala |
|
| Infobox references | |
Kvercetin se smatra pretečom i predstavnikom svih bioflavonoida zbog toga što je njegova hemijska struktura osnovni "skelet" većine drugih bioflavonoida, uključujući rutin, hesperidin i dr. Neki naučnici ga zovu još i kraljem flavonoida. Kvercetin je flavonol. Ovaj biljni flavonoid je prisutan u voću, povrću, lišću, i žitaricama.
U brojnim studijama kvercetin se pokazao kao najaktivniji od većine bioflavonoida, a brojne lekovite biljke svoju aktivnost duguju upravo kvercetinu. Pokazalo se da je kvercetin dobar protupalni agens jer direktno blokira nekoliko početnih stupnjeva upalnog procesa. Na primer, kvercetin blokira sintezu i oslobađanje histamina i drugih medijatora upale. Osim toga dokazano je da je jak antioksidans, pa štiti LDL holesterol od oksidacije, i na taj način smanjuje opasnost od njegovog nakupljanja na unutarnjim zidovima arterija. Kvercetin takođe sprečava zgrušavanje krvi, a time i stvaranje krvnih ugrušaka.
Садржај |
Moguća delovanja [уреди]
Alergije [уреди]
Neki naučnici veruju kako je kvarcetin antihistaminik i da blagotvorno deluje kod lečenja polenske groznice u kombinaciji s flavonoidima iz agruma.
Upale [уреди]
Kvercetin potiskuje stvaranje materija odgovornih za širenje upalnih bolova kod poremećaja poput reumatskog artritisa i kolitisa. Naučna studija koja govori tome u prilog, a obavljena na Kornel univerzitetu. Ona ukazuje na delovanje kvercetina prilikom stišavanja i ublažavanja upalnih procesa, ova studija je pokazala da flavonoidi iz soka grejpfruta, sprečavaju stvaranje enzima koji guši kortizon, prirodno protupalno sredstvo stvoreno vlastitim telesnim mehanizmima protiv bolova[2].
Srčane bolesti [уреди]
Sprovedeno je nekoliko opsežnih istraživanja vezanih za kvercetin i srčane bolesti. Kvercetin možda ima bolje delovanje od vitamina E u onesposobljavanju opasnog holesterola u šteti koju može nanijeti srcu i krvotoku. Zaključak tih istraživanja glasi: „Veća konzumirana količina kvercetina je u posebnoj srazmeri s manjom opasnošću od bolesti srca i infarkta“[3][4].
Karcinom [уреди]
Sprovedena su ispitivanja na životinjama i ljudima. Zaključak je da kvercetin usporava razvoj tumora i napredovanje različitih vrsta karcinoma. Kod ljudi zaustavlja rast leukemijskih ćelija i usporava razvoj raka dojke[5][6]. Kvercetin može preventivno djelovati ili liječiti rak debelog crijeva[7], a možda i raka jednjaka te raka endometrija.
Reference [уреди]
- ^ а б в Quercetin dihydrate safety sheet on http://www.pvp.com.br (English)
- ^ Reidenberg. M. M., Clinical Pharmacology and Therapeutics, 1996; 59: 62-71.
- ^ Hertog, M., et al., Lancet, 1993; 342: 1007-11.
- ^ Hertog, M., et al., Aichives of Internal Medicine, 1995; 155: 381-86.
- ^ Fischer, M, et al. Carcinogenesis-Oxford, 1982; 3: 1243-45
- ^ Singhal, R., et al., Biochemical and Biophysical Research Communications, 1995; 208(1): 425-31.
- ^ Agullo, G., et al., Cancer Letters, 1994; 87(1): 5563.
|
||||||||