Jednorog (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jednorog
Sazvežđe
Jednorog
Latinsko imeMonoceros
SkraćenicaMon
GenitivMonocerotis
Simbolizujebiblijskog jednoroga
Rektascenzija7,15
Deklinacija–5,74
Površina482 sq. deg. (35)
Najsjajnija zvezdaAlfa Jednoroga (3,93m)
Meteorski rojevi
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +75° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u februaru.

Jednorog (lat. Monoceros) je jedno od 88 modernih sazvežđa. Nalazi se na nebeskom ekvatoru i vidljiv je i sa većeg dela severne i cele južne hemisfere. Sazvežđe je u 17. veku definisao holandski astronom Petar Plancije.[1]

Zvezde[uredi | uredi izvor]

NGC 2264

Jednorog je relativno slabo sazvežđe, svega nekoliko zvezda je vidljivo golim okom. Najsjajnija je alfa Jednoroga, koja se nalazi na oko 144 svetlosnih godina i ima magnitudu 3,93. Druga po sjajnosti je gama Jednoroga, magnitude 3,98.

Beta Jednoroga je trojni sistem čije se pojedinačne komponente mogu videti već i malim teleskopom, a Vilhelm Heršel ih je nazvao „jednim od najlepših objekata na nebu“.

Plasketova zvezda magnitude 6,05 je jedna od najmasivnijih dvojnih zvezda — čine je dva džina ukupne mase oko 100 Sunčevih masa koje su udaljene jedna od druge manje nego Zemlja od Sunca.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

NGC 2244
M50

U Jednorogu se nalazi nekoliko zanimljivih objekata dubokog neba, uključujući maglinu NGC 2264 („Maglina Božićno drvo“) u čijem se središru nalazi zvezda S Jednoroga.

Maglina Rozeta (NGC 2237) je velika emisiona maglina koju iznutra osvetljava otvoreno zvezdano jato NGC 2244.

M50 (NGC 2323) je takođe otvoreno zvezdano jato.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]