Banjalučki okrug
Appearance
Banjalučki okrug Kreis Banjaluka Okružje Banjaluka | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1878.—1923. | |||||||||
![]() Okruzi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca | |||||||||
Glavni grad | Banja Luka | ||||||||
Regija | Balkan | ||||||||
Zemlja | ![]() ![]() ![]() | ||||||||
Stanovništvo | 423.096 (1921)[1] | ||||||||
Događaji | |||||||||
Status | Bivši okrug | ||||||||
Istorija | |||||||||
• Uspostavljeno | 1878. | ||||||||
• Ukinuto | 1923. | ||||||||
|
Banjalučki okrug (nem. Kreis Banjaluka) je bio administrativna jedinica nižeg nivoa u Austrougarskoj, Državi Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Osnovan je nakon austrougarske okupacije Bosanskog vilajeta 1878. na teritoriji dotadašnjeg Banjalučkog sandžaka, a ukinut 1923. godine, kada je osnovana Vrbaska oblast.
Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]
Banjalučki okrug činilo je 10 srezova (kotareva) i 5 sreskih (kotarskih) ispostava. Srezovi:
- gradski srez Banja Luka,
- seoski srez Banja Luka,
- Derventa,
- Bosanska Dubica,
- Bosanska Gradiška,
- Kotor Varoš,
- Bosanski Novi,
- Prijedor,
- Prnjavor,
- Tešanj.
Sreske ispostave:
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika Banjalučkog okruga se povećavao u sva četiri međupopisna perioda od 1879. do 1921. godine. Prema svim popisima većinu stanovništva činili su pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti.
Demografija | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1879. | 190.043 | |
1885. | 265.456 | |
1895. | 329.061 | |
1910. | 403.817 | |
1921. | 423.096 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Kraljačić, Tomislav (1978). „Struktura administracije u Bosni i Hercegovini u razdoblju Kalajeve uprave”. Jugoslovenski istorijski časopis. 17 (1-4): 215—222.
- Kraljačić, Tomislav (1987). Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882—1903). Sarajevo: Veselin Masleša.
- Radojević, Mira (1994). „Bosna i Hercegovina u raspravama o državnom uređenju Kraljevine (SHS) Jugoslavije 1918-1941. godine”. Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju. 12 (1): 7—41.
- Džaja, Srećko M. (1994). Bosnien-Herzegowina in der österreichisch-ungarischen Epoche (1878-1918): Die Intelligentsia zwischen Tradition und Ideologie. München: R. Oldenbourg Verlag.
- Džaja, Srećko M. (2002). Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878-1918): Inteligencija između tradicije i ideologije. Mostar: ZIRAL.