Pređi na sadržaj

Belo Blato

Koordinate: 45° 16′ 24″ S; 20° 22′ 25″ I / 45.27323° S; 20.37351° I / 45.27323; 20.37351
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Belo Blato
Katolička i evangelička crkva u središtu sela
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSrednjobanatski
GradZrenjanin
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1.034
 — gustina35,9/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 16′ 24″ S; 20° 22′ 25″ I / 45.27323° S; 20.37351° I / 45.27323; 20.37351
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina68 m
Površina28,8 km2
Belo Blato na karti Srbije
Belo Blato
Belo Blato
Belo Blato na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj23205
Pozivni broj023
Registarska oznakaZR

Belo Blato (slč. Lízika, Biele Blato, mađ. Nagyerzsébetlak) je naselje grada Zrenjanina u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 1034 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Belo Blato je prvi put naseljeno 1866. godine, kada ga naseljavaju Nemci. Selo su nazvali Elizenhajm. Zbog velike poplave koja se desila 1876. godine, Nemci se iseljavaju u Rumuniju. Godine 1883. je ponovo raspisana kolonizacija i selo naseljavaju Slovaci iz Padine (180 porodica). Nešto kasnije u Belo Blato (Slovački - Lizika) dolaze Mađari, Nemci i Bugari). Naseljenici su dobili po 10 kj zemlje i plac za kuću sa okućnicom. Već nakon tri godine, novi kolonisti su izgradili školu, nabijaču pokrivenu trskom. Godine 1889. izbili su seljački nemiri, zbog odbijanja državnog zakupca zemlje Mučalova, da preda svu zemlju kolonistima. Meštani su posejali usev i po toj spornoj zemlji. Sud je sporo radio, a meštani su bili ogorčeni. Kada je došao u mesto sreski načelnik Bakalović izbio je sukob, tokom kojeg su žandarmi ubili trojicu kolonista (Mađara, Slovaka i Bugarina).[1] Selo se polako razvijalo. Od samog početka u selu su bile dve konfesije, Slovačka Evangelistička av., i katolička. Slovaci su Evangelisti a ostali doseljenici su bili katolici. Bilo je potrebno sagraditi dve crkve što je i urađeno i to godine 1895. katolička i 1902. Slovačka Evangelistička. Ubrzo posle je sagrađen i mlin, čiji je vlasnik bio Ján Bùrik, Slovak iz Aradca.

Za vreme Prvog svetskog rata, 200 mladih stanovnika Belog Blata je ratovalo na raznim frontovima širom Evrope. Nažalost 47 mladića se nije vratilo svojim kućama a iza njih je ostalo 100 siročadi.

Drugi svetski rat je takođe ostavio duboke rane. Mobilisano je 156 regruta od kojih se 24 nikad nije vratilo. Posle Drugog svetskog rata u selu je oformljena Zemljoradnička zadruga, poljoprivredno društvo Jedinstvo, 1962. godine je selo dobilo struju zatim telefon, vodovod, 1973. je puštena u rad fabrika za preradu trske...

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Belo Blato žive 1173 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,4 godina (38,4 kod muškaraca i 40,4 kod žena). U naselju ima 568 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,60 (popis 2002).

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno.


Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 2.159
1953. 2.490
1961. 2.031
1971. 1.841
1981. 1.746
1991. 1.762 1.602
2002. 1.477 1.517
2011. 1.342
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Slovaci
  
583 39,47%
Mađari
  
488 33,03%
Bugari
  
128 8,66%
Srbi
  
118 7,98%
Jugosloveni
  
41 2,77%
Romi
  
31 2,09%
Rumuni
  
12 0,81%
Muslimani
  
3 0,20%
Hrvati
  
2 0,13%
Nemci
  
2 0,13%
Crnogorci
  
1 0,06%
Albanci
  
1 0,06%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Zastava", Novi Sad 1889. godine
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]