Pređi na sadržaj

Brno

Koordinate: 49° 11′ 43″ S; 16° 36′ 30″ I / 49.195278° S; 16.608333° I / 49.195278; 16.608333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brno
češ. Brno
Pogled na Brno sa zamka Špilberk
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Češka
KrajJužnomoravski kraj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 369.949
 — gustina1.607,08 st./km2
Aglomeracija729.510
Geografske karakteristike
Koordinate49° 11′ 43″ S; 16° 36′ 30″ I / 49.195278° S; 16.608333° I / 49.195278; 16.608333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina190-425 m
Površina230,2 km2
Brno na karti Češke
Brno
Brno
Brno na karti Češke
Ostali podaci
GradonačelnikPetar Vokržal
Poštanski broj60000–64000, 600
Veb-sajt
brno.cz

Brno (češ. Brno, nem. Brünn) je prvi po veličini grad u Moravskoj i drugi u Češkoj Republici. Brno je prestonica istorijske krajine Moravske, i sedište upravne jedinice Južnomoravski kraj, gde čini zaseban gradski okrug Brno-grad. U Brnu se nalazi sedište Ustavnog suda Češke Republike i druge visoke državne institucije.

Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]

Danas postoje tri pretpostavke o poreklu naziva grada:

  • Najčešće navođena je da je današnji naziv grada dobio ime od staroslovenske reči Brnen u značenju „močvaran, barski";
  • Druga navođena pretpostavka je takođe vezana za Staroslovenski jezik, po kojoj je naziv nastao od reči Brniti u značenju „utvrđivati, podizati odbrambene građevine";
  • Zadnja pretpostavka vezana je za drevno keltsko stanovništvo i po njoj je današnji naziv izveden od odgovarajuće reči za brdo (Velš. bryn).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Brno se nalazi na oko dva sata vožnje kolima od tri evropske prestonice.

Beč, glavni grad Austrije, se nalazi na 110 km.

Bratislava, glavni grad Slovačke je na 120 km.

Prag, glavni grad Češke republike, je na oko 200km.

Reljef[uredi | uredi izvor]

Brno se nalazi na jugoistoku Češke Republike, odnosno Češko-Moravske visoravni. Grad i okolina su na brežuljkastom terenu.

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima oblasti Brna je umereno kontinentalna. Prosečna godišnja temperatura je 9,4 °C.

Vode[uredi | uredi izvor]

Grad Brno se nalazi na mestu gde se reka Svitava uliva u reku Svratku.

Istorija[uredi | uredi izvor]

logo Brna
Brnjenski zmaj
Središnji deo Brna na početku 20. veka
Pogled na grad iz vazduha
Pogled na Katedralu sv. Petra i Pavla
Glavni trg - Trg Slobode (Náměstí Svobody)
Masarikova ulica - pešačka zona u gradu

Prva naselja na mestu Brna vezuju se za doba praistorije (Kelti). Ova oblast bila naseljena još od 5. veka Slovenima. Od 1021. godine ovde se nalazio zamak vladajuće češke dinastije Pšemislovaca. Brnu je gradske povlastice dao 1243. godine[1] kralj Češke Vaclav I.

Sredinom 14. veka, Brno je postalo jedno od dva mesta održavanja moravskih skupština (drugo je bilo Olomouc). Ove skupštine su odlučivale o političkim, pravnim i finansijskim pitanjima.

Grad Brno je ostao veran kralju Žigmundu za vreme Husitskih ratova.

U toku Tridesetogodišnjeg rata, Brno je bilo jedini grad koji se uspešno odupro Švedskim opsadama, čime je pomogao Austrijskom carstvu da se odbrani. Kasnije je grad pretvoren u izuzetno jaku baroknu tvrđavu, tako da Prusi nisu uspeli da ga osvoje 1742. g.

Godine 1805. godine, u blizini grada se odigrala bitka kod Austerlica, u kojoj je Napoleonova vojska porazila austrijsko-rusku vojsku.

Industrija i trgovina su se razvile u gradu tokom 18. veka. Početkom industrijske revolucije Brno je postalo značajno industrijsko središte. Prvi voz je stigao u grad 1839. godine, gasno osvetljenje je uvedeno 1847. godine, a sistem tramvaja 1869. godine. Sa rastom industrije, rasla su i prigradska naselja, tako da je grad izgubio svoja vojna utvrđenja.

U doba „Prve Čehoslovačke republike“ (1918—1938) Brno je nastavilo sa napretkom. Osnovan je Masarikov univerzitet (1919), i sajam (1928). Neki od velikana kulture i nauke koji su u to vreme stvarali u Brnu su: Gregor Mendel, Leoš Janaček, Viktor Kaplan i Bohuslav Fuhs. U ovo vreme Brno gubi nemački karakter, koji je imao vekovima.

Za vreme Drugog svetskog rata Brno je pretrpelo veliku štetu. Tokom nacističke okupacija mnogi Česi su pogubljeni. Sve nemačko stanovništvo je proterano posle rata. Oko 40.000 lokalnih Nemaca (nem. Brünner-Deutsche) je naterano na marš prema austrijskoj granici, pri čemu je nekoliko hiljada umrlo na putu od iscrpljenosti. Ubrzo posle rata (1948. g.) komunisti su preuzeli vlast, i imali je sve do „Plišane revolucije1989. g.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Brno nalazi se na jugoistoku Češke republike pri ušću reke Svitave u Svratku, u blizini grada prolaze i manje rečice i potoci Veverka, Ponavka, Ržička. Tok reke Svratke u Brnu je dug približno 29km, reka Svitava oko 13km. U katastru mesta se nalazi i jezero u Brnu. Nadmorska visina mesta je između 190–425 m. Veliki deo Brna je pokrit šumama oko 28%.

Prosečna godišnja temperatura je 9,4 °C, količina padavina 505mm, prosečan broj dana sa padavinama 150, prosečan broj sunčanih sati 1771 a preovlađujući smer vetra severozapadni. Od istoka na zapad grad je dug 21,5 km i zauzima površinu od 230 km².

Gradske legende[uredi | uredi izvor]

Istorija grada Brna obogaćena je o veliki broj legendi. Jedna od najtradicionalnijih je legenda o brnjenskom zmaju (aligatoru) koji je živeo u reci u blizini grada i terorisao je okolinu. Jedan od lokalnih stanovnika došao je na zanimljivu ideju i zmaja je ubio ovcom napunjenom negašenim krečom a zmaj i dan danas visi prepariran na ulazu u staru opštinu (češ.Stará radnice) kao znak sećanja na ovaj događaj.

U uspomenu na odbranu grada od švedskog opsedanja za vreme Tridesetogodišnjeg rata se u katedrali Petra i Pavla zvoni prepodne u 11 sati.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1950.1961.1970.1980.1991.2001.2011.
284,946314,235344,031371,463388,296376,172385,913

Poslednjih godina broj stanovnika u gradu opada na račun rasta predgrađa.

Brno danas[uredi | uredi izvor]

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 181. ISBN 86-331-2075-5. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]