Butinci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Severoistočna Nemačka oko 1000. n.e. Butinci (Bytyńcy) su živeli na istočnoj obali reke Labe, severno od Smolinaca.

Butinci (nem. Bethenzer; polj. Bytyńcy; rus. Бутинцы) su bili zapadnoslovensko pleme, deo plemenskog saveza Bodrića. Živeli su oko donjeg toka reke Labe, na njenoj istočnoj obali, u blizini ušća reke Hafel u Labu, verovatno između ove dve reke.[1] Na severu su im susedi bili Glinjani,[2] a na jugu Havoljani[2] i Smolinci. Prvi put su u istorijskim izvorima pomenuti 811. godine u kontekstu pohoda Karla Velikog, a poslednji put pominje ih Bavarski geograf sredinom 9. veka.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stone 2016, str. 7.
  2. ^ a b Goldberg 2006, str. 136.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Stone, Gerald (2016). Slav Outposts in Central European History: The Wends, Sorbs and Kashubs. Bloomsbury Academic. 
  • Goldberg, Eric J. (2006). Struggle for Empire: Kingship and Conflict under Louis the German, 817–876. Cornell University Press. 
  • Henryk Łowmiański, Początki Polski, t. 3, Warszawa 1967, s. 27
  • Lubor Niederle, Najdawniejsze siedziby Słowian [w:] Początki kultury słowiańskiej, Kraków 1912, s. 80