Vranjska oblast

Vranjska oblast
1922.—1929.
Vranjska oblast
Glavni grad	Vranje
Regija	Balkan
Zemlja	Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Površina	5.869 km2
Stanovništvo	249.321
Događaji
Status	Bivša oblast
Istorija
• Uspostavljeno	1922.
• Ukinuto	1929.
Prethodnik Sledbenik Severna Srbija (Kraljevina SHS) Južna Srbija (Kraljevina SHS) Vardarska banovina (Kraljevina Jugoslavija)

Vranjska oblast je bila administrativna jedinica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Geografija

Planinska je oblast, u porječjima gornje južne Morave i gornje Pčinje.

Od manjih cjelina sjeverne Srbije ovoj oblasti pripadaju: Poljanica, Inogošte, Pčinja, Klisura, Vlasina, Masurica. Visoka je u istočnoj polovini, a svedena prema južnoj Moravi. Glavne su rijeke južna Morava i Pčinja. Pored Morave su prostrana polja: Vranjsko i Leskovačko, koja su vezana Gredličkom Klisurom. U oblasti je Vlasinsko Blato, na velikoj visini i sa svih strana zatvoreno, a otiče rijekom Vlasinom.

Vranjska oblast spaja Sjevernu i Južnu Srbiju više nego i jedan drugi kraj ovih dviju srpskih zemalja. Veći je dio ove oblasti u Južnoj Srbiji, gdje zahvata poriječje Binačke Morave do Ristovca iznad Vranja, gornju Pčinju do Kozjaka i Rujna, i gornju Krivu Rijeku do Psače. Ovamo se, osim državne granice na istoku, prema Bugarskoj, graniči na jugu bregalničkom i skopskom, a na zapadu kosovskom oblašću.

Privreda

U ovom je delu je jedan od najvažnijih srebrnih i zlatnih rudnika u cijeloj kraljevini: slavno Novo Brdo.

Stanovništvo

249.321 stanovnika, Srpsko je stanovništvo bilo u većini, ali je znatan broj doseljenih Arbanasa i poarbanašenih Srba (Arnautaša), čija grupa čini skoro četvrtinu stanovništva oblasti (59.845).

Administrativna podela

Osnovu oblasti čini raniji Vranjski okrug, kome su oduzeti neki srezovi na severu i zapadu a dodati na jugu:

• Leskovački i Vlasotinački srez su priključeni Niškoj oblasti,
• Jablanički srez (Lebane) je priključen Kosovskoj oblasti, a Gnjilanski srez ranijeg Kosovskog okruga je priključen Vranjskoj oblasti.
• Preševski i Krivopalanački srez ranijeg Kumanovskog okruga su priključeni Vranjskoj oblasti.

Oblast je tako sadržavala srezove:

• Bosiljgradski
• Gnjilanski
• Krivopalanački
• Masurički (Surdulica)
• Poljanički (Vladičin Han)
• Preševski
• Pčinjski (Vranje)

Cela oblast je 1929. postala deo Vardarske banovine, u istoj celini su se opet našli i Leskovac, Vlasotince i Lebane.

Veliki župani

• Isidor St. Vitas od 1927.
• Marko Novaković do 1927.
• Đorđe Bošković od 1923.
• Dragomir Todorović do 1923.

Literatura

• Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU. 
• Narodna enciklopedija, 1925 g.