Grad Bosanska Krupa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bosanska Krupa
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Federacija BiH
Kanton  Unsko-sanski kanton
Sjedište Bosanska Krupa
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 25.545 (2013)[1] (2013)
Geografske karakteristike
Površina 556 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Armin Halitović (nezavisan)
Pozivni broj (+387) 37
Veb-sajt
Bosanska Krupa

Grad Bosanska Krupa je grad Unsko-sanskog kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Grad Bosanska Krupa je prije rata 1992. godine zauzimala prostor od 778 km2. U toku rata došlo je do otcijepljenja opštine Bužim i Krupe na Uni kojima granicu čini rijeka Una, tako da grad Bosanska Krupa danas zauzima prostor od 556 km2. Administrativno sedište opštine je u Bosanskoj Krupi.

Grad Bosanska Krupa se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči se sa opštinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Novi Grad i Dvor u Republici Hrvatskoj. Međunarodna, a ujedno i najveća rijeka Kantona, Una, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Takođe, putnim komunikacijama opština je povezana sa zapadnom i južnom Evropom.

Na popisu stanovništva iz 2013. godine, opština Bosanska Krupa je imala 25.545 stanovnika.

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Naseljena mjesta 1991: Arapuša (Srednji Petrovići), Bag, Banjani, Baštra, Benakovac, Bosanska Krupa, Bužim, Dobro Selo, Donja Suvaja, Donji Dubovik, Donji Petrovići, Drenova Glavica, Glavica, Gorinja, Gornja Suvaja, Gornji Bušević, Gornji Petrovići, Gudavac, Hašani, Ivanjska, Jasenica, Jezerski, Konjoder, Lubarda, Ljusina, Mahmić Selo, Mali Badić, Mali Dubovik, Mali Radić, Mrazovac, Osredak, Ostrožnica, Otoka, Perna, Pištaline, Potkalinje, Pučenik, Srednji Bušević, Srednji Dubovik, Varoška Rijeka, Velika Jasenica, Veliki Badić, Veliki Dubovik, Veliki Radić, Vojevac, Voloder, Vranjska i Zalin.

Poslije potpisivanja Dejtonskog Sporazuma, veći dio opštine Bosanska Krupa ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donji Dubovik, Mali Dubovik, Donji Petrovići i Osredak, te dijelovi naseljenih mjesta: Srednji Petrovići, Gornji Bušević, Hašani, Srednji Bušević, Otoka i Srednji Dubovik. Od ovog područja formirana je Opština Krupa na Uni.

Prema poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Bosanska Krupa je imala 58.320 stanovnika, raspoređenih u 48 naseljenih mesta.

Nacionalni sastav[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – grad Bosanska Krupa
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Ukupno25 545 (100,0%)58 320 (100,0%)55 229 (100,0%)50 856 (100,0%)
Bošnjaci23 578 (92,30%)43 104 (73,91%)137 381 (67,68%)131 842 (62,61%)1
Srbi1 260 (4,932%)13 841 (23,73%)15 029 (27,21%)18 230 (35,85%)
Muslimani142 (0,556%)
Bosanci136 (0,532%)
Romi118 (0,462%)3 (0,005%)
Neizjašnjeni106 (0,415%)
Hrvati66 (0,258%)139 (0,238%)173 (0,313%)286 (0,562%)
Nepoznato41 (0,161%)
Bosanci i Hercegovci30 (0,117%)
Ostali30 (0,117%)528 (0,905%)251 (0,454%)216 (0,425%)
Albanci23 (0,090%)13 (0,024%)13 (0,026%)
Jugosloveni5 (0,020%)708 (1,214%)2 314 (4,190%)239 (0,470%)
Pravoslavci5 (0,020%)
Slovenci3 (0,012%)9 (0,016%)11 (0,022%)
Makedonci1 (0,004%)7 (0,013%)
Turci1 (0,004%)
Crnogorci49 (0,089%)19 (0,037%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 1. 4. 2014. g. Pristupljeno 17. 3. 2013. 
  2. ^ „Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020. 
  3. ^ „Nacionalni sastav stanovništva Bosne i Hercegovine 1991.” (PDF). fzs.ba. Arhivirano iz originala (PDF) 5. 10. 2013. g. Pristupljeno 26. 8. 2015. 
  4. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015. 
  5. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 26. 8. 2015. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]