Druga bitka na Marni

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Druga bitka na Marni
Deo Prvi svetski rat, zapadni front
Vreme15. jul5. avgust 1918.
Mesto
reka Marna blizu Pariza, Francuska
Ishod Pobeda saveznika
Sukobljene strane
 Francuska
 Ujedinjeno Kraljevstvo
 Sjedinjene Američke Države
 Nemačko carstvo
Komandanti i vođe
Treća francuska republika Ferdinand Foš Nemačko carstvo Erih Ludendorf
Žrtve i gubici
Francuska: 95.000
V. Britanija: 13.000
SAD:12.000
168.000

Druga bitka na Marni je velika bitka Prvoga svetskoga rata, koja se odvijala blizu reke Marne od 15. jula 1918. do 5. avgusta 1918. Bila je to poslednja velika nemačka ofanziva na zapadnom frontu. Bitka je završena savezničkom pobedom, kada su Francuzi krenuli u kontranapad i savladali Nemce nanoseći im teške gubitke.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Nakon neuspeha Prolećne ofanzive i pokušaja da se na taj način okonča rat, nemački komandant Erih Ludendorf je verovao da će napad kroz Flandriju doneti Nemačkoj odlučnu pobedu. Da bi sakrio svoje namere i odvukao savezničke trupe od Belgije, Paul fon Hindenburg je planirao da izvrši veliki napad duž Marne.

Bitka[uredi | uredi izvor]

Bitka je počela 15. jula 1918. kada su 23 nemačke divizije iz sastava Prve i Treće armije napale francusku Četvrtu armiju pod komandom generala Anrija Žuroa, istočno od Remsa. U međuvremenu je 17 divizija nemačke Sedme armije, potpomognutih Devetom armijom napalo francusku Šestu armiju zapadno od Remsa. Erih fon Ludendorf se nadao da će rascepiti francuske snage na dva dela.

Francuzima je došlo u pomoć 85.000 američkih vojnika i vojska britanskog ekspedicionog korpusa. Zaustavili su nemački napad istočno od Remsa već prvoga dana. Napad na zapadu je bio uspešan i Nemci su se probili kroz linije francuske Šeste armije i napredovali su 9 mi (14 km), pre nego što ih je 17. jula zaustavila francuska Deveta armija uz pomoć Amerikanaca, Britanaca i Italijana.

Kada je uočio da Nemci nisu uspeli da se probiju, vrhovni komandant savezničkih snaga Ferdinand Foš je naredio 18. jula 1918. veliki kontranapad. Dvadeset i četiri francuske divizije, zajedno sa savezničkim snagama i sa 350 tenkova napali su Nemce. Francuzi su bili uspešni u kontranapadu. Prvoga dana bitke francuska Deseta i Šesta armija su napredovale 5 mi (8,0 km). Peta i Deveta francuska armija su izvele dodatne napade na zapadu. Nemci su 20. jula 1918. naredili povlačenje na položaje, sa kojih su započeli Proletnju ofanzivu početkom te godine. Saveznički kontranapad je 6. avgusta zaustavila dobro ukopana nemačka vojska.

Posledice[uredi | uredi izvor]

Katastrofalni nemački poraz uzrokovao je da se odustane od Ludendorfovih planova o invaziji Flandrije. Ta saveznička pobeda je bila prvi korak prema seriji savezničkih pobeda, kojima je završen Prvi svetski rat.

Prvog dana bitke poginuo je Stevan Kilibarda, iseljenik rođen u Velimlji (ili Tupanu). Za pokazano junaštvo je odlikovan Krstom za istaknutu službu[1], dodeljenim njegovoj majci 1937.[2][3]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]