Kaštela

Koordinate: 43° 32′ 50″ S; 16° 25′ 36″ I / 43.547090939819405° S; 16.426755749471038° I / 43.547090939819405; 16.426755749471038
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kaštela
Kaštela
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaSplitsko-dalmatinska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.38.667
 — gustina670,49 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 32′ 50″ S; 16° 25′ 36″ I / 43.547090939819405° S; 16.426755749471038° I / 43.547090939819405; 16.426755749471038
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina57,67 km2
Kaštela na karti Hrvatske
Kaštela
Kaštela
Kaštela na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikIvan Udovičić
Poštanski broj21212
Registarska oznakaST

Kaštela su grad u Hrvatskoj u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Kaštela su grad u srednjoj Dalmaciji, blizu Splita, Trogira i Solina. Udaljen je desetak kilometara od Trogira na severu i Splita na jugu i vrlo je dobro povezan glavnim putnim pravcima sa tim delom Dalmacije, ali i sa kontinentalnom Hrvatskom.

Grad leži ispod gore Kozjaka između Trogira i Splita, a zove se po kaštelima (gradićima) koje su počev od 15. veka gradili Splićani i Trogirci za odbranu od turskih najezdi i uz njih su kasnije formirana sela kojih je u prvo vreme bilo 13 a sada ih je sedam.[1]

Iznad Kaštela se u smeru severozapad-jugoistok proteže planina Kozjak (780 m), a nešto niže prema jugu i planina Mosor (1.330 m). Kaštelanski zaliv, južna granica Kaštelanskoga polja, predstavlja potonulu depresiju između spomenutih planina na severu i polostrva Marjana i ostrva Čiova na jugu. U geološkom smislu preovlađuju krečnjak i fliš. Fliš ne prelazi visinu od 400 m i njegove blage padine, naročito prema moru, prekrivene su obradivim plodnim zemljištem. Izvori vode izbijaju upravo na liniji dodira fliša i krečnjaka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila su se u sastavu stare opštine Kaštela.

Godine 1420. su Kaštela došla pod mletačku vlast i postala poprište borbe između Splita i Trogira. Za vreme turskih najezdi od 15.17. veka posuto gradićima „kaštelima”, dobilo je svoje današnje ime.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Kaštela je imao 38.667 stanovnika, od čega u gradskom sedištu Kaštel Sućurcu 6.829.

Broj stanovnika po popisima[2]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011
5.097 5.829 5.981 6.582 7.286 7.460 8.346 8.895 9.731 11.036 13.526 18.805 24.328 29.168 34.103 38.667

Napomena: Nastao iz stare opštine Kaštela. Od 1948. do 1971. deo podataka sadržan je u gradu Splitu.

Gradska naselja[uredi | uredi izvor]

Kaštela su oformljena od sedam manjih spojenih mesta uz obalu Kaštelanskog zaliva. To su:

Kultura i sport[uredi | uredi izvor]

  • Muzej grada Kaštela u Kaštel Lukšiću
  • Muzej Podvorje u Kaštel Sućurcu
  • FK Jadran, Kaštel Sućurac
  • FK GOŠK, Kaštel Gomilica
  • HFK Val, Kaštel Stari
  • Odbojkaški klub Mladost, Kaštel Lukšić
  • Odbojkaški klub Kaštela DC, Kaštel Stari
  • Odbojkaški klub Marina Kaštela, Kaštel Kambelovac
  • Rukometni klub Kaštela Adriahem, Kaštel Gomilica
  • Karate klub Fortiter Kaštela, Kaštel Novi
  • Džudo klub Dalmacijacement, Kaštel Sućurac
  • POGŠ Josip Hatze, Kaštel Lukšić

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine
  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]