Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
TipDržavni fakultet
Osnivanje21. mart 1940.
AfilijacijaUniverzitet u Istočnom Sarajevu
Dekanprof. dr Vesna Milić
Nastavno osoblje50
Broj odseka3
LokacijaIstočno Novo Sarajevo,  Republika Srpska
Veb-sajtwww.pof.ues.rs.ba/

Poljoprivredni fakultet u Lukavici nalazi se u sastavu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, jednog od dva državna univerziteta u Republici Srpskoj. Odjeljenja van sjedišta se nalaze u Bijeljini, Vlasenici i Trebinju.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Fakultet je osnovan 21. marta 1940. godine uredbom Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Poljoprivredno-šumarski fakultet sa sjedištem u Sarajevu. Zahvaljujući iskazanom interesovanju tadašnjeg društva, nastavu je u januaru 1941. godine počelo pohađati 127 studenata. Okupacijom zemlje i proglašenjem NDH, Fakultet je prestao sa radom u aprilu 1941. godine.

Završetkom Drugog svjetskog rata javlja se potreba za ponovnim osnivima visokoškolske ustanove iz oblasti poljoprivrede i šumarstav. Shodno tome, Vlada FNRJ je 31. decembra 1946. godine donijela Uredbu o osnivanju Savezne visoke poljoprivredne škole za planinsko gazdovanje u Sarajevu. Novoosnovana ustanova bila je u rangu fakulteta. Upis studenata je obavljen u septembru 1947. godine, a nastavni proces je otpočeo 5. novembra 1947. godine. Zajedno sa novoupisanim studentima, mogućnost nastavka studija stekli su i studenti, koji su bili upisani 1940. godine na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, gdje su im priznata prva dva semestra. Zakonom o osnivanju Poljoprivredno – šumarskog fakulteta, donesenim decembra mjeseca 1948. godine od strane Narodne skupštine NR BiH, osniva se istoimeni fakultet, koji nastavlja rad Visoke škole, sa poljoprivrednim i novoosnovanim šumarskim odsjekom. U procesu reorganizacije, krajem 1958. godine, dolazi do osnivanja dva fakulteta: Poljoprivrednog fakulteta i Šumarskog fakulteta, koji su kao takvi otpočeli sa radom 1. januara 1959. godine. Obrazovanje studenata u okviru tri smjera: ratarski, voćarsko-vinogradski i stočarski, počelo je da se sprovodi od školske 1958/59. godine. Obrazovni proces se narednih godina nastavio kroz pomenuta tri odsjeka, kao i kroz Odsjek za preradu i kontrolu poljoprivrednih proizvoda, koji je otvoren na prijedlog Nastavno – naučnog vijeća 1977. godine. U daljem procesu rasta i razvoja Fakulteta, dolazi i do pokretanja postdiplomskih studija iz oblasti stočarsta sa mljekarstvom, zatim i iz oblasti ratarstava, voćarstva, agroekonomije i dr.

Izbijanjem oružanih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, aprila mjeseca 1992. godine dolazi do prekida rada Fakulteta. Nakon izbijanja građanskog rata u bivšoj Republici Bosni i Hercegovini 1992. godine, Odlukom Narodne skupštine Republike Srpske o izdvajanju visokoškolskih ustanova iz Univerziteta u Sarajevu, stvoren je pravni osnov za organizovanje institucija visokog obrazovanja u Republici Srpskoj. Ova Odluka stupila je na snagu 10. novembra 1992. godine.

Stupanjem na snagu Odluke o organizovanju univerziteta u Republici Srpskoj, donesene od strane Narodne skupštine Republike Srpske, prethodna Odluka je stavljena van snage. U Odluci je navedeno da "Univerzitet u Sarajevu Republike Srpske čine fakulteti i akademije umjetnosti članice Univerziteta u Sarajevu bivše Bosne i Hercegovine."

Rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture Vlade Republike Srpske od 28. novembra 1994. godine, utvrđeno je da Poljoprpivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu Republike Srpske ispunjava uslove za nastavak rada u školskoj 1994/95. godini. Za sjedište Fakulteta određena je Lukavica, a za dekana imenovan je prof. dr Miroslav Bogdanović.[1] U organizovanju rada Fakulteta veliki doprinos su dali prof. dr Miroslav Bogdanović, prof. dr Miodrag Perović, prof. dr Časlav Čopić i prof. dr Vesna Milić.

1994-[uredi | uredi izvor]

Nastavni proces je počeo krajem 1994. godine. Nažalost, ova generacija se nije održala, jer je 1996. godine, nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, došlo do iseljavanja Srba sa prostora koji su pripali Federaciji BiH. Iz ove generacije studije je završio samo jedan student. U školsku 1995/96. godinu upisani su studenti sa prostora Ilidže, Hadžića, Vogošće, Pala i Lukavice. Iako u prilično teškim uslovima nastava se odvijala kontinuirano. U nastavnom procesu su učestvovali profesori sa novoformiranog Univerziteta u Srpskom Sarajevu. Značajan doprinos u radu Fakulteta, u ratnim i poratnim godinama, dali su prof. dr Dragoljub Labus, prof. dr Dragić Babović i prof. dr Dragutin Đukić (Agronomski fakultet u Čačku), prof. dr Mitar Bašević, prof.dr Olivera Gvozdenović, prof.dr Veljko Vuletić, prof.dr Momir Šarenac, (profesori Univerziteta u Srpskom Sarajevu), kao i prof. dr Zora Nikolić (Veterinarski fakultet Beograd). Prva javna promocija Poljoprivrednog fakulteta u Srpskom Sarajevu bila je na Agronomijadi 1996. godine u Tivtu, gdje je uzeo učešće u sportskom dijelu takmičenja.

Poljoprivredni fakultet danas[uredi | uredi izvor]

Poljoprivredni fakultet ostvaruje svoju osnovnu misiju kroz ispunjavanje akademskih standarda u obrazovanju mladih generacija. U tom cilju Poljoprivredni fakultet je u više navrata vršio izmjene i dopune studijskih programa, i to u skladu sa društvenim i privrednim potrebama i aktuelnim razvojem primarne poljoprivredne proizvodnje. Kao značajna i prepoznatljiva visoko obrazovna ustanova u oblasti poljoprivrede i šumarstva, Poljoprivredni fakultet namjerava da zauzme vodeće mjesto u razvoju obrazovanja i nauke u istočnom dijelu Republike Srpske, i na širem, regionalnom prostoru. Sjedište Poljoprivrednog fakulteta smješteno je u zgradi Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu i obuhvata površinu oko 1100 m². Poljoprivredni fakultet tradicionalno organizuje međunarodnu konferenciju „Agrosym[2] koja je najbolje rangirani naučni skup u Republici Srpskoj, u konkurenciji od 50 naučnih skupova iz svih oblasti. Naučni odbor skupa čine naučnici sa svih kontinenata, što skupu daje snažan međunarodni pečat i naučni kredibilitet.[3]

Odjeljenja u Bijeljini i Vlasenici[uredi | uredi izvor]

Poljoprivredni fakultet i danas organizuje nastavu i bavi se naučno-istraživačkim radom u moderno opremljenim laboratorijama, vježbaonicama i učionicama u zgradi Elektrotehničkog fakulteta. Od 2010. godine na zahtjev grada Bijeljine, zbog iskazane potrebe i značaja Semberije za poljoprivrednu proizvodnju otvara se odjeljenje Poljoprivrednog fakulteta u Bijeljini, dok se u 2011. godini opština Vlasenica obraća Univerzitetu u Istočnom Sarajevu i Poljoprivrednom fakultetu da se otvori studijski program Šumarstvo, što je i realizovano. Od akademske 2021/22 godine počinje upis prvih kandidata na prvi ciklus studija studijskog programa Agromediteranska proizvodnja, u Trebinju. Danas Poljoprivredni fakultet egzistira na četiri lokaliteta, organizuje nastavu na tri studijska programa na prvom ciklusu, dva studijska programa na drugom ciklusu i jednom studijskom programu na trećem ciklusu.

Katedre[uredi | uredi izvor]

Na prijedlog Nastavno-naučnog vijeća, a po Odluci Senata, na Fakultetu je konstituisano pet katedri. U okviru ovih katedri izvršena je sistematizacija užih naučnih oblasti i pripadajućih predmeta.

Fakultet ima sledeće katedre:

  • Katedra za biljnu proizvodnju
  • Katedra za hortikulturu
  • Katedra za animalnu proizvodnju
  • Katedra za agroekonomiku i ruralni razvoj
  • Katedra za šumarstvo

Vrste i nivoi studija[uredi | uredi izvor]

Fakultet obavlja svoju obrazovnu djelatnost kroz akademske studije: studije prvog nivoa (osnovne akademske studije) i studije drugog nivoa (master akademske studije),a u budućnosti se planiraju i studije trećeg nivoa (doktorske akademske studije). Na studijama se izvodi akademski studijski program. Postoje tri studijska programa i to:

  • studijski program poljoprivreda
  • studijski program šumarstvo i
  • studijski program agromediteranska proizvodnja.

Studijski program poljoprivreda se izučiva u Istočnom Sarajevu i Bijeljini, šumarstvo u Vlasenici, a agromediteranska proizvodnja u posebnom odjeljenju u Trebinju.

Dekani[uredi | uredi izvor]

  • prof. dr Miroslav Bogdanović
  • prof. dr Vesna Milić

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Poljoprivredni fakultet”. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu. 
  2. ^ „Agrosym”. agrosym.ues.rs.ba. Pristupljeno 2022-06-25. 
  3. ^ „Svečano otvoren XII međunarodni poljoprivredni simpozijum „AGROSYM. Univerzitetu u Istočnom Sarajevu (na jeziku: srpski). 2021-10-07. Pristupljeno 2022-06-25. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]