Ris (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ris
Sazvežđe
Ris
Latinsko imeLynx
SkraćenicaLyn
GenitivLyncis
Simbolizujerisa
Rektascenzija8
Deklinacija+45
Površina545 sq. deg. (28)
Najsjajnija zvezdaalfa Risa (3,13m)
Meteorski rojevinema
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +90° i −55°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u martu.

Ris (lat. Lynx) je jedno od 88 savremenih sazvežđa. Definisao ga je u 17. veku poljski astronom Johanes Hevelije kako bi popunio prostor između Velikog medveda i Kočijaša. Navodno, novo sazvežđe je nazvao Ris jer ga čine slabe zvezde koje samo neko sa očima osetljivim kao mačje može da vidi.

Zvezde[uredi | uredi izvor]

Zvezde u Risu su relativno slabog sjaja. Najsjajnija je alfa Risa, promenljiva zvezda magnitude 3,13 udaljena od Sunca oko 220 svetlosnih godina.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

Spiralna galaksija NGC 2683

U Risu se nalazi jedno od najudaljenijih globularnih jata Mlečnog putaNGC 2419. Jato je magnitude 9 i nalazi se na oko 295.000 svetlosnih godina od Sunca.

NGC 2683 je spiralna galaksija koju vidimo postrance. Od Sunca je udaljena 25 miliona svetlosnih godina.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Poljski astronom Johan Hevelije formirao je sazvežđe 1687. od 19 slabih zvezda između sazvežđa Veliki medved i Auriga koje su ranije bile deo zastarelog sazvežđa Jordanus Fluvius. Nazvavši ga risom zbog njegove teške uočljivosti, izazvao je buduće posmatrače zvezda da ga vide, izjavljujući da bi samo oni sa očima risa (oni koji dobro vide) mogli da ga prepoznaju. Hevelije je koristio ime Tigris (Tigar) i u svom katalogu, ali je nekadašnji naziv zadržao samo u svom atlasu. Engleski astronom Džon Flamstid je usvojio sazvežđe u svom katalogu, objavljenom 1712. godine, i svom naknadnom atlasu.[1] Prema astronomu amateru Ričardu Hinkliju Alenu iz 19. veka, glavne zvezde u Risu „mogle bi biti korišćene od strane modernog konstruktora, ma ko on bio, našeg Velikog medveda da dovrši kvartet stopala“.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wagman 2003, str. 202–03.
  2. ^ Allen, Richard Hinckley (1963) [1899]. Star Names: Their Lore and Meaning (reprint izd.). New York, New York: Dover Publications. str. 280. ISBN 978-0-486-21079-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]