Pređi na sadržaj

Cecelija

Koordinate: 42° 50′ 52″ S; 21° 03′ 14″ I / 42.8478° S; 21.0539° I / 42.8478; 21.0539
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Cecelija
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovskomitrovački
OpštinaVučitrn
Stanovništvo
 — 2011.357
Geografske karakteristike
Koordinate42° 50′ 52″ S; 21° 03′ 14″ I / 42.8478° S; 21.0539° I / 42.8478; 21.0539
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina710 m
Cecelija na karti Srbije
Cecelija
Cecelija
Cecelija na karti Srbije

Cecelija (alb. Ceceli) naselje je u opštini Vučitrn na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva na Kosovu 2011. godine, selo je imalo 1.171 stanovnika[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo je na padini Kopaonika, po dnu doline Slakovačke reke, na nadmorskoj visini od 620-640 m, udaljeno oko 14 km severoistočno od Vučitrna. Cecelija je planinsko selo u kotlini slakovačke reke, razbijenog tipa, sa listopadnom šumom, livadama i pašnjacima i time pogodno za stočarstvo; oranice u ravnici sa plodnom lukinjom i peskušom, na kojima uspevaju sve žitarice, povrće i voće. Smešteno na padinama ogranaka Kopaonika, udaljeno oko 14 km severoistočno od Vučitrna.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U pomeniku manastira Deviča upisani su Srbi 1763. kao darodavci iz Cecelija. U selu postoji naziv Crkveni Do (Ljugu e Kišes), koji ukazuje na postojanje crkve ranijeg srpskog stanovništva. Naziv sela ukazuje i na mogućnost postojanja crkve. sv. Cecilije za katoličko srednjovekovno stanovništvo rudarski kopaoničkih naseobina. Albanci su u ovo selo stigli 182. i zatekli Srbe, koji su se potom iselili. Srpski rod Milojevići prešao je u Gornju Sudimlju i obnovio selo. Po dolasku Albanaca za Tursku, u ovo selo 1925. doselilo se 6 kuća Srba na kupljena imanja. Sada u ovom selu žive samo Albanci. Groblje je uništeno i od njega nema traga. Razbijenog je tipa džematske vrste. U najvećoj, južnoj mahali žive rodovi Perčuk i Izmak, a dve manje severne grupe kuća naseljava rod Muljak. Pored ovih starijih rodova, u svim trima grupama kuća ima još pokoji docniji doseljenički rod. Pri doseljenju gore spomenutih rodova na Kosovu Cecilija je bila čiflik na kome su čifčije bili neki Arbanasi od fisa Beriša. Kako su ti Arbanasi pokušavali da prisvoje zemlju, to čiflik-sahabija Mahmud-beg iz Vučitrna nađe pretke ovih rodova i proda im čiflik. Beriši su se onda iselili u okolna sela. Ali pre Beriša su u Ceciliji živeli Srbi.

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]

Arbanaški rodovi[2]

Perčuk (12 k.), – Izmak (7 k.) i – Muljak (5 k.), svi od fisa Krasnića; prva dva roda znaju još da su od bratstva Nikaja. Doselili se oko 1820. iz Malesije. Perčuk je prvo „pao“ u Majance, Izmak u Pestovo, a Muljak u G. Dubnicu. Pojasevi za Perčuke u 1935. od doseljenja: Ismail, Delija, Tair, Amit (75 godina).

Saitović (2 k.), od fisa Krasnića. Doselili se iz Malesije posle prvih i bili čifčije u njih.

Žegrov (2 k.) i – Orlišta (1 k.), od fisa Gaša. Doselili se kao muhadžiri iz Toplice iz sela Žegrova i Orlišta.

Mlina (1 k). od fisa Beriša. Muhadžir je iz Toplice. U Ceciliju je prešao 1929. iz Pestova.

Srpski rodovi

Aksentijevići (2 k.). Doselili se 1925. iz Kastrata (Toplica).

Stanisavljevići (2 k.). Doseljeni 1925. iz Boranca (Brus).

Anđelkovići (2 k.). Doseljeni 1925. iz Srbovca (Ibarska klisura). Svi su se ovi srpski rodovi doselili na kupljena imanja.

Učesnici oslobodilačkih ratova 1912-18[uredi | uredi izvor]

Učesnici drugog svetskog rata (1941-47)[uredi | uredi izvor]

  • Anđelković Milorad
  • Anđelković Miroslav
  • Anđelković Radijon
  • Aksentijević Branislav
  • Aksentijević Svetislav
  • Anđelković Spasoje

Odseljeni 1941-93[uredi | uredi izvor]

  • Aksentijević Radomir 1957, sa 12 čl., Beograd
  • Anđelković Vuksan 1958, sa 9 čl., Ibar. Dolina
  • Anđelković Radijon 1958, sa 6 čl., Ibar. Dolina
  • Anđelković Radoica 1958, sa 5 čl., Ibar. Dolina
  • Stanisavljević Dragiša 1957, sa 5 čl., Ibar. Dolina
  • Stanisavljević Radunka 1957, sa 3 čl., Ibar. Dolina.

Svega 6 domaćinstava sa 40 članova. Sada u ovom selu živi samo albansko stanovništvo.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija[3][1]
Godina Stanovnika
1948. 437
1953. 484
1961. 516
1971. 541
1981. 528
1991. 500
2011. 357

Stanovništvo po nacionalnosti[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost Broj %
Albanci 356 99.72
Bošnjaci 1 0.28

Prema popisu iz 2011. godine, Albanci čine 99,72% populacije.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Popis stanovništva 1948-2011”. 2014. Pristupljeno 02. 11. 2014. 
  2. ^ Urošević, Atanasije (1965). Kosovo. Beograd: Naučno delo.  COBISS.SR 155363340
  3. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  4. ^ „Popis stanovništva 2011”. 2011. Pristupljeno 11. 2. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]