Češki krunski dragulji
Češki krunski dragulji (češ. české korunovační klenoty), uključuju krunu Svetog Vaclava (Svatováclavská koruna), kraljevski šar i skiptar, krunidbeno ruho kraljeva Češke, zlatni krst relikvijar i mač Svetog Vaclava. Prvobitno su čuvani u Pragu i zamku Karlštejn, iz 14. veka. Od 1791. godine čuvaju su u katedrali Svetog Vida u Praškom zamku. Reprodukcije dragulja izložene su u istorijskoj postavci nekadašnje kraljevske palate u zamku. Kruna je napravljena za krunisanje Karla IV 1347. godine, što je čini četvrtom najstarijom u Evropi.[1] [2]
Opis
[uredi | uredi izvor]Kruna je neobičnog dizajna, sa vertikalnim heraldičkim ljiljanima koji stoje napred, pozadi i sa strane. Napravljena je od 22-karatnog zlata i 19 safira, 30 smaragda, 44 spinela, 20 bisera, 1 rubina, 1 rubelita i 1 akvamarina, teška je 2475 grama. Na vrhu krune nalazi se krst na kome se navodno čuva trn sa Hristove trnove krune. Za razliku od većine kasnijih kruna, krst ne stoji na kugli.
Kraljevski skiptar je napravljen od 18-karatnog zlata, 4 safira, 5 spinela i 62 bisera sa izuzetno velikim spinelom postavljenim na vrh skiptara; težak je 1013 g. Kraljevski šar je takođe napravljen od 18-karatnog zlata, 8 safira, 6 spinela i 31 bisera. Težak je 780 g, a ukrašen je kovanim reljefnim scenama iz Starog zaveta i Knjige postanja. Krunidbeni ogrtač se koristio od 1653. do 1836. godine. Napravljen je od dragocenog svilenkastog crvenog materijala koji se naziva „zlatohlav“ i obložen je hermelinom (krznom velike lasice). Ogrtač se čuva odvojeno od nakita u posebno klimatizovanom spremištu.
Za ceremonije krunisanja korišćen je mač svetog Vaclava, tipično gotičko oružje. Prvo pominjanje mača zabeleženo je u istorijskim zapisima 1333. godine, ali oštrica potiče iz 10. veka, dok je drška iz 13. veka, a tekstil je verovatno iz doba Karla IV. Dužina gvozdenog sečiva je 76 cm, na najširem mestu je 45 mm i ima otvor u obliku krsta (45 x 20mm). Drvena drška je prekrivena žuto-smeđom tkaninom i somotom izvezenim ornamentom lovorovih grančica sa debelim srebrnim koncem. Nakon ceremonija krunisanja, mač je korišćen u svrhu dodeljivanja viteških redova.
Najstarija kožna kutija za krunu napravljena je za Karla IV 1347. Na vrhu su ucrtana četiri simbola: carski orao, bohemijski lav, grb Arnošta iz Pardubice i amblem Praške nadbiskupije.
Vrata za prostoriju krunskih dragulja, a takođe i gvozdeni sef, teško su dostupna i imaju sedam brava. Ključeve ima sedmoro ljudi: predsednik republike, premijer, praški nadbiskup, predsedavajući Doma poslanika, predsedavajući Senata, dekan mitropolitskog kaptola katedrale Svetog Vida i gradonačelnik Praga, koji se svi moraju sazvati zajedno kako bi olakšali otvaranje neprobojnih vrata i kase.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Kruna je nazvana i posvećena po Vaclavu I, vojvodi Češke, dinastije Premislovića Češke. Nakit se trajno čuva u kapeli Svetog Vaclava u katedrali Svetog Vida. Pozajmljuju se samo kraljevima, i to samo na dan krunisanja, i vraćaju uveče istog dana. Posle 1918. i uspostavljanja Čehoslovačke Republike, krunski dragulji su prestali da služe svojoj prvobitnoj funkciji, ali su ostali važni kao simboli nacionalne nezavisnosti i državnosti.
U prošlosti su se dragulji čuvali na različitim mestima, ali su ih uvek donosili na kraljevska krunisanja u Pragu. Vaclav IV (1378-1419) ih je verovatno preselio u dvorac Karlštejn. Zatim su više puta premeštani iz bezbednosnih razloga: u 17. veku su vraćeni u Praški zamak, tokom Tridesetogodišnjeg rata (1631) poslati su u parohijsku crkvu u Češke Budjejovice, a zatim su ih tajno odneli u kraljevsku riznicu u Beču (1637). Dok su dragulji čuvani u Beču, originalna zlatna kugla - šar i skiptar iz 14. veka zamenjeni su sadašnjim. Novi šar i skiptar verovatno su nastali naredbom Ferdinanda I 1533. godine. Mogući razlozi za ovu zamenu mogu biti u tome što su originali bili previše jednostavni i na njima nije bilo dragog kamenja. Smatrali su se nereprezentativnim za prestiž Kraljevine Bohemije, imalo je smisla zameniti ih šarom i skiptrom u ukrašenom, draguljskom stilu koji podseća na krunu.[3]
Dragulji su vraćeni u Prag povodom krunisanja češkog kralja Leopolda II 1791. godine. Tada je uspostavljena sadašnja tradicija sedam ključeva, mada su vlasnici ključeva vremenom menjani u skladu sa političkim i administrativnim strukturama. Dragulji su čuvani u Beču zbog pretnje pruske vojske[4] ali su kasnije vraćeni u Prag, stigavši u grad 28. avgusta 1867.[5]
Prema drevnoj tradiciji i propisima koje je postavio Karlo IV u 14. veku, dragulji su izlagani samo u znak obeležavanja posebnih prilika. Izložbe se mogu održavati samo u Praškom zamku. U 20. veku bilo je devet takvih trenutaka u istoriji. Predsednik Republike ima ekskluzivno pravo da odlučuje o izlaganju krunskih dragulja.
Drevna češka legenda kaže da je svaki uzurpator koji stavi krunu na glavu osuđen da umre u roku od godinu dana. Ovu legendu potkrepljuje glasina da je krunske dragulje tajno nosio Rajnhard Hajdrih, nacistički guverner države Protektorat Češke i Moravske, a češki otpor je na njega izvršio atentat za manje od godinu dana kasnije.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Mač svetog Vaclava i jedan od ključeva komore za krunske dragulje
-
Vrata komore u katedrali Svetog Vida
-
Male reprodukcije krunskih dragulja
-
Kruna Svetog Vaclava
-
Kraljevski skiptar Bohemije
-
Kraljevski šar Bohemije
Izložbe
[uredi | uredi izvor]Datum | Mesto | Prilika |
---|---|---|
22. septembra - 6. oktobra 1929 | Katedrala Svetog Vida | 1000 godina od smrti svetog Vaclava |
25. - 30. oktobra 1945 | Katedrala Svetog Vida | Oslobođenje Čehoslovačke |
1. - 6. jula 1955 | Katedrala Svetog Vida | 1. nacionalna spartakijada |
23. maja - 30. avgusta 1958 | Stara kraljevska palata (Vladislavljeva sala) | 1. nacionalna izložba arhivskih dokumenata |
26. oktobra - 3. novembra 1968 | Plečnikova sala | 50. godišnjica Čehoslovačke |
2. - 25. maja 1975 | Bazilika Svetog Đorđa | 30. godišnjica oslobođenja |
26. juna - 4. decembra 1978 | Stara kraljevska palata (Karlova sala) | 600 godina od smrti Karla IV. Izložba Vreme Karla IV u istoriji češke nacije |
29. januara - 7. februara 1993 | Stara kraljevska palata (Karlova sala) | formiranje Češke |
24. oktobra - 1. novembra 1998 | Stara kraljevska palata (Karlova sala) | 80. godišnjica Čehoslovačke i izbor predsednika Vaclava Havela |
3. - 13. avgusta 2003 | Stara kraljevska palata (Karlova sala) | 85. godišnjica Čehoslovačke, 10. godišnjica Češke Republike, izbor predsednika Vaclava Klausa |
19. - 29. aprila 2008 | Stara kraljevska palata (Vladislavljeva sala) | 90. godišnjica Čehoslovačke, izbor predsednika Vaclava Klausa |
10. - 19. maja 2013 | Stara kraljevska palata (Vladislavljeva sala) | izbor predsednika Miloša Zemana |
15. - 29. maja 2016 | Stara kraljevska palata (Vladislavljeva sala) | 700. godišnjica rođenja Karla IV |
Spisak krunisanih čeških kraljeva i kraljica
[uredi | uredi izvor]Ako nije pomenuto, krunisanje je održano u Pragu.
Kralj | Datum krunisanja |
---|---|
Vratislav II (1061–1092, kralj od 1085) | 20. aprila 1085, Majnc; 15. juna 1086 15. juna 1086 |
Vladislav II (1140–1172, kralj od 1158)
|
11. januara 1158, Regensburg; 8. septembra 1158, Milano 1158 (? ) |
Otokar I (1192–1193, 1197–1230, kralj od 1198) | 8. septembra 1198, Bopard; 24. avgusta 1203, Merseburg |
Vaclav I (1230–1253) | 6. februara 1228 6. februara 1228 |
Ottokar II (1253–1278) | 25. decembra 1261 25. decembra 1261 |
Vaclav II (1283–1305)
|
2. juna1297 2. juna 1297 - 26. maja 1303 |
Jovan Slepi (1310–1346)
|
7. februara 1311 7. februara 1311 - 18. maja 1337 |
Kraljevi i kraljice krunisani krunom Svetog Vaclava (i ostalim krunskim draguljima):
Kralj | Datum krunisanja |
---|---|
Karlo IV (1346–1378)
|
2. septembra 1347 2. septembra 1347 |
Vaclav IV (1378–1419)
|
15. juna 1363 17. novembra 1370 |
Žigmund (1419–1421, 1436–1437) | 28. jula 1420 11. februara 1437 |
Albert (1438–1439) | 29. juna 1438 |
Ladislav Posmrče (1453–1457) | 28. oktobra 1453 |
Jirži Podjebradski (1458–1471) | 2. aprila 1458 |
Vladislav II (1471–1516) | 22. avgusta 1471 |
Luj II (1516–1526) | 11. marta 1509 1. juna 1522 |
Ferdinand I (1526–1564) | 24. februara 1526 24. februara 1526 |
Maksimilijan II (1564–1576) | 20. novembra 1562 20. novembra 1562 |
Rudolf II (1576–1611) | 25. septembra 1575 |
Matija II (1576–1619)
|
11. maja 1611 10. januara 1616 |
Fridrih (1619–1620) | 4. novembra 1619 4. novembra 1619 |
Ferdinand II (1619–1637) | 29. juna 1617 21. novembra 1627 |
Ferdinand III (1637–1657)
|
24. novembra 1627 11. novembra 1656 |
Ferdinand IV | 5. avgusta 1646 |
Leopold I (1657–1705) | 14. novembra 1656 |
Karlo VI (1711–1740) | 5. septembra 1723 8. septembra 1723 |
Marija Terezija (1740–1780) | 12. maja 1743 |
Leopold II (1790–1792) | 6. septembra 1791 12. septembra 1791 |
Franc I (1792–1835) | 9. avgusta 1792 11. avgusta 1792 |
Ferdinand I (1835–1848) | 12. septembra 1836 12. septembra 1836 |
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Andrew Lawrence Roberts, From Good King Wenceslas to the Good Soldier Švejk: a dictionary of Czech Popular Culture, pg. 83, Central European University Press (2005), ISBN 963-7326-26-X
- ^ Brett Atkinson Lonely Planet Prague Encounter 2010 Page 50 "CURSE OF THE CZECH CROWN JEWELS In St Vitus Cathedral, on the southern side of .."
- ^ „The royal orb and sceptre”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 07. 04. 2021.
- ^ Sayer, Derek (1998). The Coasts of Bohemia: A Czech History. str. 179. ISBN 0-691-05052-X.
- ^ „28. 8. 1867: Převoz českých korunovačních klenotů” [28.8.1867: The transport of the Czech Crown Jewels]. Czech Radio (na jeziku: Czech). 28. 8. 2007. Pristupljeno 5. 2. 2014.[mrtva veza]
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]Mediji vezani za članak Češki krunski dragulji na Vikimedijinoj ostavi
- Veb lokacija Boemske krune - Praški grad