Češki krunski dragulji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Češki krunski dragulji

Češki krunski dragulji (češ. české korunovační klenoty), uključuju krunu Svetog Vaclava (Svatováclavská koruna), kraljevski šar i skiptar, krunidbeno ruho kraljeva Češke, zlatni krst relikvijar i mač Svetog Vaclava. Prvobitno su čuvani u Pragu i zamku Karlštejn, iz 14. veka. Od 1791. godine čuvaju su u katedrali Svetog Vida u Praškom zamku. Reprodukcije dragulja izložene su u istorijskoj postavci nekadašnje kraljevske palate u zamku. Kruna je napravljena za krunisanje Karla IV 1347. godine, što je čini četvrtom najstarijom u Evropi.[1] [2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Krunski dragulji

Kruna je neobičnog dizajna, sa vertikalnim heraldičkim ljiljanima koji stoje napred, pozadi i sa strane. Napravljena je od 22-karatnog zlata i 19 safira, 30 smaragda, 44 spinela, 20 bisera, 1 rubina, 1 rubelita i 1 akvamarina, teška je 2475 grama. Na vrhu krune nalazi se krst na kome se navodno čuva trn sa Hristove trnove krune. Za razliku od većine kasnijih kruna, krst ne stoji na kugli.

Kraljevski skiptar je napravljen od 18-karatnog zlata, 4 safira, 5 spinela i 62 bisera sa izuzetno velikim spinelom postavljenim na vrh skiptara; težak je 1013 g. Kraljevski šar je takođe napravljen od 18-karatnog zlata, 8 safira, 6 spinela i 31 bisera. Težak je 780 g, a ukrašen je kovanim reljefnim scenama iz Starog zaveta i Knjige postanja. Krunidbeni ogrtač se koristio od 1653. do 1836. godine. Napravljen je od dragocenog svilenkastog crvenog materijala koji se naziva „zlatohlav“ i obložen je hermelinom (krznom velike lasice). Ogrtač se čuva odvojeno od nakita u posebno klimatizovanom spremištu.

Za ceremonije krunisanja korišćen je mač svetog Vaclava, tipično gotičko oružje. Prvo pominjanje mača zabeleženo je u istorijskim zapisima 1333. godine, ali oštrica potiče iz 10. veka, dok je drška iz 13. veka, a tekstil je verovatno iz doba Karla IV. Dužina gvozdenog sečiva je 76 cm, na najširem mestu je 45 mm i ima otvor u obliku krsta (45 x 20mm). Drvena drška je prekrivena žuto-smeđom tkaninom i somotom izvezenim ornamentom lovorovih grančica sa debelim srebrnim koncem. Nakon ceremonija krunisanja, mač je korišćen u svrhu dodeljivanja viteških redova.

Najstarija kožna kutija za krunu napravljena je za Karla IV 1347. Na vrhu su ucrtana četiri simbola: carski orao, bohemijski lav, grb Arnošta iz Pardubice i amblem Praške nadbiskupije.

Vrata za prostoriju krunskih dragulja, a takođe i gvozdeni sef, teško su dostupna i imaju sedam brava. Ključeve ima sedmoro ljudi: predsednik republike, premijer, praški nadbiskup, predsedavajući Doma poslanika, predsedavajući Senata, dekan mitropolitskog kaptola katedrale Svetog Vida i gradonačelnik Praga, koji se svi moraju sazvati zajedno kako bi olakšali otvaranje neprobojnih vrata i kase.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Matija, sveti rimski car, sa originalnim krunskim draguljima

Kruna je nazvana i posvećena po Vaclavu I, vojvodi Češke, dinastije Premislovića Češke. Nakit se trajno čuva u kapeli Svetog Vaclava u katedrali Svetog Vida. Pozajmljuju se samo kraljevima, i to samo na dan krunisanja, i vraćaju uveče istog dana. Posle 1918. i uspostavljanja Čehoslovačke Republike, krunski dragulji su prestali da služe svojoj prvobitnoj funkciji, ali su ostali važni kao simboli nacionalne nezavisnosti i državnosti.

U prošlosti su se dragulji čuvali na različitim mestima, ali su ih uvek donosili na kraljevska krunisanja u Pragu. Vaclav IV (1378-1419) ih je verovatno preselio u dvorac Karlštejn. Zatim su više puta premeštani iz bezbednosnih razloga: u 17. veku su vraćeni u Praški zamak, tokom Tridesetogodišnjeg rata (1631) poslati su u parohijsku crkvu u Češke Budjejovice, a zatim su ih tajno odneli u kraljevsku riznicu u Beču (1637). Dok su dragulji čuvani u Beču, originalna zlatna kugla - šar i skiptar iz 14. veka zamenjeni su sadašnjim. Novi šar i skiptar verovatno su nastali naredbom Ferdinanda I 1533. godine. Mogući razlozi za ovu zamenu mogu biti u tome što su originali bili previše jednostavni i na njima nije bilo dragog kamenja. Smatrali su se nereprezentativnim za prestiž Kraljevine Bohemije, imalo je smisla zameniti ih šarom i skiptrom u ukrašenom, draguljskom stilu koji podseća na krunu.[3]

Originalno skiptar i šar iz 14. veka u Beču

Dragulji su vraćeni u Prag povodom krunisanja češkog kralja Leopolda II 1791. godine. Tada je uspostavljena sadašnja tradicija sedam ključeva, mada su vlasnici ključeva vremenom menjani u skladu sa političkim i administrativnim strukturama. Dragulji su čuvani u Beču zbog pretnje pruske vojske[4] ali su kasnije vraćeni u Prag, stigavši u grad 28. avgusta 1867.[5]

Prema drevnoj tradiciji i propisima koje je postavio Karlo IV u 14. veku, dragulji su izlagani samo u znak obeležavanja posebnih prilika. Izložbe se mogu održavati samo u Praškom zamku. U 20. veku bilo je devet takvih trenutaka u istoriji. Predsednik Republike ima ekskluzivno pravo da odlučuje o izlaganju krunskih dragulja.

Drevna češka legenda kaže da je svaki uzurpator koji stavi krunu na glavu osuđen da umre u roku od godinu dana. Ovu legendu potkrepljuje glasina da je krunske dragulje tajno nosio Rajnhard Hajdrih, nacistički guverner države Protektorat Češke i Moravske, a češki otpor je na njega izvršio atentat za manje od godinu dana kasnije.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izložbe[uredi | uredi izvor]

Krunski dragulji izlažu se samo u posebnim prilikama. Red za dragulje u zamku 2013. godine.
Datum Mesto Prilika
22. septembra - 6. oktobra 1929 Katedrala Svetog Vida 1000 godina od smrti svetog Vaclava
25. - 30. oktobra 1945 Katedrala Svetog Vida Oslobođenje Čehoslovačke
1. - 6. jula 1955 Katedrala Svetog Vida 1. nacionalna spartakijada
23. maja - 30. avgusta 1958 Stara kraljevska palata (Vladislavljeva sala) 1. nacionalna izložba arhivskih dokumenata
26. oktobra - 3. novembra 1968 Plečnikova sala 50. godišnjica Čehoslovačke
2. - 25. maja 1975 Bazilika Svetog Đorđa 30. godišnjica oslobođenja
26. juna - 4. decembra 1978 Stara kraljevska palata (Karlova sala) 600 godina od smrti Karla IV.
Izložba Vreme Karla IV u istoriji češke nacije
29. januara - 7. februara 1993 Stara kraljevska palata (Karlova sala) formiranje Češke
24. oktobra - 1. novembra 1998 Stara kraljevska palata (Karlova sala) 80. godišnjica Čehoslovačke
i izbor predsednika Vaclava Havela
3. - 13. avgusta 2003 Stara kraljevska palata (Karlova sala) 85. godišnjica Čehoslovačke,
10. godišnjica Češke Republike,
izbor predsednika Vaclava Klausa
19. - 29. aprila 2008 Stara kraljevska palata (Vladislavljeva sala) 90. godišnjica Čehoslovačke,
izbor predsednika Vaclava Klausa
10. - 19. maja 2013 Stara kraljevska palata (Vladislavljeva sala) izbor predsednika Miloša Zemana
15. - 29. maja 2016 Stara kraljevska palata (Vladislavljeva sala) 700. godišnjica rođenja Karla IV

Spisak krunisanih čeških kraljeva i kraljica[uredi | uredi izvor]

Ako nije pomenuto, krunisanje je održano u Pragu.

Kralj Datum krunisanja
Vratislav II (1061–1092, kralj od 1085) 20. aprila 1085, Majnc; 15. juna 1086

15. juna 1086

Vladislav II (1140–1172, kralj od 1158)
  • Judita iz Tiringije (? )
11. januara 1158, Regensburg; 8. septembra 1158, Milano

1158 (? )

Otokar I (1192–1193, 1197–1230, kralj od 1198) 8. septembra 1198, Bopard; 24. avgusta 1203, Merseburg
Vaclav I (1230–1253) 6. februara 1228

6. februara 1228

Ottokar II (1253–1278) 25. decembra 1261

25. decembra 1261

Vaclav II (1283–1305)
  • Judita Habsburška
  • Elisabeta Ričeza
2. juna1297

2. juna 1297 - 26. maja 1303

Jovan Slepi (1310–1346) 7. februara 1311

7. februara 1311 - 18. maja 1337

Kraljevi i kraljice krunisani krunom Svetog Vaclava (i ostalim krunskim draguljima):

Kralj Datum krunisanja
Karlo IV (1346–1378) 2. septembra 1347

2. septembra 1347
1. septembra 1349
28. jula 1353.
18. juna 1363.

Vaclav IV (1378–1419)
  • Joana iz Bavarske
  • Sofija iz Bavarske
15. juna 1363

17. novembra 1370
13. marta 1400

Žigmund (1419–1421, 1436–1437) 28. jula 1420

11. februara 1437

Albert (1438–1439) 29. juna 1438
Ladislav Posmrče (1453–1457) 28. oktobra 1453
Jirži Podjebradski (1458–1471) 2. aprila 1458
Vladislav II (1471–1516) 22. avgusta 1471
Luj II (1516–1526) 11. marta 1509

1. juna 1522

Ferdinand I (1526–1564) 24. februara 1526

24. februara 1526

Maksimilijan II (1564–1576) 20. novembra 1562

20. novembra 1562

Rudolf II (1576–1611) 25. septembra 1575
Matija II (1576–1619)
  • Ana Tirolska
11. maja 1611

10. januara 1616

Fridrih (1619–1620) 4. novembra 1619

4. novembra 1619

Ferdinand II (1619–1637) 29. juna 1617

21. novembra 1627

Ferdinand III (1637–1657)
  • Eleonora Gonzaga
24. novembra 1627

11. novembra 1656

Ferdinand IV 5. avgusta 1646
Leopold I (1657–1705) 14. novembra 1656
Karlo VI (1711–1740) 5. septembra 1723

8. septembra 1723

Marija Terezija (1740–1780) 12. maja 1743
Leopold II (1790–1792) 6. septembra 1791

12. septembra 1791

Franc I (1792–1835) 9. avgusta 1792

11. avgusta 1792

Ferdinand I (1835–1848) 12. septembra 1836

12. septembra 1836

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Andrew Lawrence Roberts, From Good King Wenceslas to the Good Soldier Švejk: a dictionary of Czech Popular Culture, pg. 83, Central European University Press (2005), ISBN 963-7326-26-X
  2. ^ Brett Atkinson Lonely Planet Prague Encounter 2010 Page 50 "CURSE OF THE CZECH CROWN JEWELS In St Vitus Cathedral, on the southern side of .."
  3. ^ „The royal orb and sceptre”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 07. 04. 2021. 
  4. ^ Sayer, Derek (1998). The Coasts of Bohemia: A Czech HistoryNeophodna slobodna registracija. str. 179. ISBN 0-691-05052-X. 
  5. ^ „28. 8. 1867: Převoz českých korunovačních klenotů” [28.8.1867: The transport of the Czech Crown Jewels]. Czech Radio (na jeziku: Czech). 28. 8. 2007. Pristupljeno 5. 2. 2014. [mrtva veza]

 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Češki krunski dragulji na Vikimedijinoj ostavi