Čiope

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Čiope
Afrička crna čiopa
(Apus barbatus)
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Aves
Nadred: Cypselomorphae
Red: Apodiformes
Peters, 1940.
Porodice

Čiope (lat. Apodiformes) su red ptica. Sastoje se od dve porodice: prave čiope (Apodidae) i ćubaste čiope (Hemiprocinidae). U ovaj red je nakon skorašnjih istraživanja svrstana i porodica kolibrija (Trochilidae), koju pojedini autori izdvajaju u sopstveni red Trochiliformes. Red čiopa ima oko 450 vrsta, i ima veliku ulogu u kulturi indijanskih naroda.

Opis[uredi | uredi izvor]

Naziv Apodiformes potiče od grčkih reči „a pous“, što znači „bez nogu“. Čiope imaju malena stopala, a i noge su im kratke. Mnoge ptice u ovom redu ne mogu hodati, i ne mogu brzo pobeći hodanjem od grabljivica. Iako su im stopala slaba, snažni su letači. Zbog vratnih mišića ove ptice mogu brzo okretati glavu. Neke fizičke razlike i razlike u ponašanju razdvajaju red u dve porodice.

Ptice porodice pravih čiopa (Apodidae) se hrane, pare ali ne spavaju u vazduhu. Ove ptice imaju duga, oštra krila. Dužina od glave do tela varira od 9 do 25 cm. Masa varira od 5 do 205 g. Imaju kratak kljun i široka usta za hvatanje insekata u vazduhu. Boja perja je smeđa ili crna, sa belim šarama kod nekih vrsta. Mužjaci i ženke su slični.

Ćubaste čiope pripadaju porodici Hemiprocnidae. Tako se zovu jer imaju ćubu na glavi. Za razliku od čiopa, ove ptice se mogu hvatati nogama za grane. Dužina im varira od 15 do 30 cm, a masa od 21 do 79 g. Imaju brkove oko kljuna. Krila su duga, a rep račvast. Boja perja je smeđa, svetlosiva, sa malo plave, zelene i bele. Mužjaci i ženke se razlikuju.

Kolibri porodice Trochilidae su najmanje ptice na svetu. Posebni su po tome što mogu lebdeti na jednom mestu, jer izuzetno brzo mašu krilima, čak 80 puta u sekundi. Hrane se nektarom, ali ishranu dopunjuju i insektima. Vrlo su upadljivih i svetlih boja, najčešće sa metalnim odsjajem.

Gnezde se pod krovovima, na liticama i u pećinama, dok ćubaste čiope grade gnezdo od kore i drugih materijala zalepljenih za granu. Sve vrste polažu 2-3 bela jaja.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Porodica pravih čiopa ima 2 potporodice (ukupno 92 vrste u 19 rodova):

Porodica ćubastih čiopa ima samo nominotipski rod Hemiprocne, sa četiri vrste:

  • Hemiprocne longipennis
  • Hemiprocne cornata
  • Hemiprocne mystacea
  • Hemiprocne comata

Porodica kolibrija (Trochilidae) ima 2 potporodice (sa više od 100 rodova i oko 330-340 vrsta):

Verovatni filogenetski odnosi između familija predstavljeni su na sledećem stablu:

 (Apodinae) 

 (Cypseloidinae) 

 ćubaste čiope (Hemiprocnidae) 

 (Phaethornithinae) 

 (Trochilinae) 

Aegialornithidae †

Jungornithidae †

Vrste[uredi | uredi izvor]

Na spisku su navedene neke najpoznatije vrste iz familije Čiopa (Apodidae):

Vrsta, stručni naziv Vrsta, srpski naziv
 Apus apus Crna čiopa
 Apus affinis Mala čiopa
 Apus caffer Afrička belokrsta čiopa
 Apus pallidus Siva čiopa, Bleda čiopa
 Apus unicolor Kanarska čiopa
 Tachymarptis melba Bela čiopa

Galerija[uredi | uredi izvor]