Selenidera
Selenidera | |
---|---|
![]() | |
Selenidera culik | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | Selenidera Gould, 1837
|
Vrste | |
Vidi tekst |
Selenidera je rod ptica iz porodice tukana (Ramphastidae) koji sadrži 6 vrsta dvobojnih tukana. Oni naseljavaju niže delove tropskih kišnih šuma (ispod 1.500 metara) u Južnoj Americi, dok samo jedna vrsta naseljava Srednju Ameriku.
Izgled[uredi | uredi izvor]
Sve vrste imaju zeleni prednji deo tela, crveni podrepni deo i plavi ili plavozeleni deo oko očiju. Kao i ostali tukani, i kod ovog roda se javlja polni dimorfizam. Mužjaci imaju crn kljun, potiljak i vrat i žute ili narandžaste grudi, dok se kod ženki, umesto crne, javlja braon boja. Kod ženki vrste gvajanski tukan vrat je obojen sivo. Oglašavaju se tihim piskutanjem ili kreketanjem. Većina ptica je male veličine, od 30 do 35 centimetara, dok žutouhi tukan može narasti do 38 centimetara.
U potragu za hranom uglavnom idu same ili u parovima, hraneći se pretežno voćem. Prilično su tihe i neuhvatljive ptice i uglavnom se skrivaju u gustom granju. Gnezde se u rupama u drveću koje prave uz pomoć kljuna. Ženke snose bela jaja koja ležu oba roditelja.
Vrste[uredi | uredi izvor]
Rod Selenidera uključuje sledećih 6 vrsta:[1]
- Gvajanski tukan (Selenidera culik)
- Žutomrki čupavi (Selenidera nattereri)
- Zlatni tukan (Selenidera reinwardtii)
- Guldov tukan (Selenidera gouldii)
- Pegastokljuni tukan (Selenidera maculirostris)
- Žutokljuni tukan (Selenidera spectabilis)
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Jacamars, puffbirds, toucans, barbets & honeyguides « IOC World Bird List”. www.worldbirdnames.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 20. 2. 2017.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jürgen Haffer (1969) Speciation in Amazonian Forest Birds, Science, 165:131-137
- Jorge R. Rodriguez Mata, Francisco Erize & Maurice Rumboll (2006) A Field Guide to the Birds of South America, Collins, London
- Christopher Perrins, ed. (2004) The New Encyclopedia of Birds, Oxford University Press, Oxford