Siniša Stanković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
siniša stanković
Siniša Stanković
Lični podaci
Datum rođenja(1892-03-26)26. mart 1892.
Mesto rođenjaZaječar, Kraljevina Srbija
Datum smrti24. februar 1974.(1974-02-24) (81 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija
Profesijabiolog
predsednik ASNO Srbije
Period19441945.
predsednik Prezdijuma
Narodne skupštine Srbije
Period19451953.
Prethodnikniko
NaslednikPetar Stambolić

Odlikovanja
Orden narodnog oslobođenja Orden zasluga za narod sa zlatnim vencem

Siniša Stanković (Zaječar, 26. mart 1892Beograd, 24. februar 1974) bio je srpski biolog, član Srpske akademije nauka i umetnosti i osnivač Instituta za ekologiju i biogeografiju SANU, direktor Biološkog instituta Srbije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Prirodne nauke je studirao na univerzitetima u Beogradu i Grenoblu. Bio je predavač nekoliko bioloških disciplina na univerzitetu u Beogradu, gde je 1934. godine izabran za redovnog predavača.

Siniša Stanković je bio član SANU i dopisni član Akademije u Nansiju i Masarikove akademije u Pragu. Bio je predsednik akademskog saveta FNRJ.

Za dopisnog člana SANU izabran je 1934. godine, a za redovnog 1946. godine. Bio je član Komisije za obnovu univerziteta od 1944. godine.

Dok je Srbija bila okupirana u Drugom svetskom ratu bio je član Glavnog narodnoslobodilačkog odbora. Veliki deo rata je proveo u koncentracionom logoru na Banjici odakle je krajem rata pobegao i ilegalno živeo u okupiranom Beogradu.

Posle oslobođenja bio je predsednik Narodnooslobodilačkog fronta Beograda, ASNOS-a, a od 1944. do 1953. godine bio je predsednik Prezidijuma Narodne skupštine Srbije.

U posleratnom periodu zastupao je Jugoslaviju na međunarodnim skupovima i radio na obnavljanju naučne delatnosti.

Siniša Stanković je jedan od utemeljivača ekološkog pravca u biologiji.

Bavio se i proučavanjem živih bića u jezerima, ali i u drugim slatkim vodama, kao i problemima biogeografije.

Njegovi najznačajniji radovi nastali su na osnovu ispitivanja života u Ohridskom jezeru.

Po njemu je jedna vrsta lažnih škorpija dobila ime, to je retka vrsta koja živi samo u Srbiji (Neobisium stankovici). Po njemu je takođe dobio ime Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“.

Njegov sin je lekar Ivan Stanković.

Dela[uredi | uredi izvor]

Siniša Stanković je napisao veliki broj naučnih radova i univerzitetskih udžbenika. Od krupnijih dela objavio je:

  • „Životni prostor“ — delo u kome kritikuje rasizam i nacizam
  • „Okvir života“ — popularna ekologija
  • „Ohridsko jezero i njegov živi svet“ — monografija

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]