Афричка палмина цибетка

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Afrička palmina cibetka
Vremenski raspon: 6.1–0 Ma
kasni Miocen do danas[1][2]
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Mammalia
Red: Carnivora
Podred: Feliformia
Infrared: Aeluroidea
Natporodica: Nandinioidea
Pocock, 1929
Porodica: Nandiniidae
Pocock, 1929
Rod: Nandinia
Gray, 1843
Vrsta:
N. binotata
Binomno ime
Nandinia binotata
Gray, 1830
Podvrste
spisak podvrsta:
  • Nandinia binotata arborea
  • Nandinia binotata binotata
  • Nandinia binotata gerrardi
  • Nandinia binotata intensa
  rasprostranjenost vrste
Sinonimi[5]
sinonimi porodice:
  • Nandiniinae (Gregory & Hellman, 1939)[4]
  • Nandiniini (Simpson, 1945)
sinonimi vrste:
  • Paradoxurus binotatus (Gray, 1832)
  • Paradoxurus hamiltonii (Gray, 1852)
  • Viverra binotata (Gray, 1830)
sinonimi podvrste:
  • N. b. binotata:
    • Nandinia binotata hamiltonii (Gray, 1832)
    • Paradoxurus hamiltonii (Gray, 1852)
  • N. b. gerrardi:
    • Nandinia gerrardi (Thomas, 1893)

Afrička palmina cibetka (lat. Nandinia binotata), znana i kao dvopjega palmina cibetka, je vrsta mačkolike zvijeri iz kladusa Aeluroidea, koja nastanjuje područje podsaharske Afrike.[3] Ova vrsta je jedini živi i znani predstavnik roda Nandinia, porodice Nandiniidae i natporodice Nandinioidea.

Opis[uredi | uredi izvor]

Afrička palmina cibetka posjeduje kratko vunasto krzno koje je sive do tamnosmeđe boje sa tamnim pjegama na leđima, i krutim vrhovima dlaka. Ima kratke noge sa dugim zakrivljenim kandžama na vrhovima prstiju, male zaobljene uši, vitko tijelo i dugi prstenasti rep koji je po boji tamniji od ostatka tijela. Ušni kanal ove vrste nije podjenjen i na svom kraju je sastoji od hrskavice.[6] Ova vrsta posjeduje dva seta osjetilni žljezda na donjem abdomenu i između trećeg i četvrtog prsta na svakom stopalu, sa kojima izlučuje supstancu jako mirisa, koju koristi za označavanje teritorija i za vrijeme parenja. Odrasla ženka ove vrste dostiže dužinu tjela od 37 do 61 cm sa 34 do 70 cm dugim repom, i dostiže težinu od 1,2 do 2,7 kg. Odrasli mužjak ove vrste dostiže dužinu tjela od 39,8 do 62,5 cm sa 43 do 76,2 cm dugim repom, i dostiže težinu od 1,3 do 3 kg.[7]

  • preparirani primjerak izložen u mančesterskom muzeju
    preparirani primjerak izložen u mančesterskom muzeju
  • ilustracija prednji i zadnji šapa afričke palmine cibetke
    ilustracija prednji i zadnji šapa afričke palmine cibetke
  • lobanja afričke palmine cibetke
    lobanja afričke palmine cibetke

Rasprostranjenost i stanište[uredi | uredi izvor]

Afrička palmina cibetka je rasprostranjena na većem djelu Podsaharske Afrike od Gvineje do Južnog Sudana, južno do Angole i istočno do Zimbabvea. Ova vrsta naseljava savanske šume, kišne šume i druga šumska područja do 2500 m nadmorske visine.[3]

Ova vrsta je primjećena 2000. godine u nacionalnom parku „Niokolo-Koba” u Senegalu, čiji veći dio čine travnati prostori.[8] U istraživanju obavljenom u periodu od 1996. do 1997. godine, ova vrsta je primjećena na području nacionalnog parka „Gornji Niger” u Gvineji.[9] U liberiskim gornje gvinejskim šumama, na području Gbarpolu i Bong regija, ova vrsta je primjećena za vrijeme istraživanja iz 2013. godine.[10] U toku 1950-ih godina, na području ostrva Bioko je uhvaćen jedan primjerak ove vrste,[11] no u toku perioda istraživanja između 1986. i 2015. godine nije pronađen ni jedan primjeran na ovom ostrvu.[12] U gabonskom nacionalnom parku „Moukalaba-Doudou” ova vrsta je primjećena 2012. godine u šumskim područjima koristeći kamere-zamke,[13] dok je u „Bateke Plato” nacionalnom parku ova vrsta je primjećena samo zapadno od rijeke Mpasa, u periodu istraživanja između juna 2014. i maja 2015. godine.[14] U Zanzibaru, na ostrvu Ungudža, 2003. godine ova vrsta je primjećena u poplavljenim šumama.[15]

Ponašanje i ekologija[uredi | uredi izvor]

Afrička palmina cibetka je noću aktivan sisar, koji većinu vremena provodi u krošnjama drveća (na visini 10 do 30 m iznad tla), na velikim granama i između lijana. Uglavnom, afričke palmine cibetke vode usamljenički način života, pritom ne računajući na ženke sa mladuncima.

Ova vrsta je teritorijalna životinja, i odrasli mužjaci i ženke ne dozvonjavaju da se drugi odrasli pripadnici ove vrste zadržavaju na njihovom teritoriju. Borbe oko teritorije kod ove vrste su žestoke, i ponekad završavaju i sa smrću. Teritorije, koje posjeduju mužjaci ove vrste, u prosjeku zauzimaju površine od 34 do 153 ha, dok kod ženki teritorije zauzimaju površine od 29 do 70 ha. Teritorije koje posjeduju dominantni mužjaci uključuju i teritorije nekolicine ženki.[16]

Ishrana[uredi | uredi izvor]

afrička palmina cibetka i njen pljen

Ova vrsta traži svoju hranu u krošnjama drveća i na tlu, i sposobna je da pređe veliku udaljenost u potrazi za njom. Ova vrsta se većinski hrani sa voćem (ukupno 80% ishrane), i to plodovima papaje, persimona, kišobran drveta (lat. Musanga cecropioides), biljaka iz rodova fikus (lat. Ficus) i uapaka (lat. Uapaca), i sa bananama.[16] Takođe, ova vrsta hrani i sa malim glodarima, šišmišima, malim pticama, jajima, insektima i ponekad sa ostacima mrtvih životinja. Primjećeno je to da ukoliko se ova vrsta naseli u blizini ljudski nasenja, da će se brzo smanjiti populacija pacova, miševa i žohara.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

U Gabonu je zabilježeno da ženke afričke palmine cibetke rađaju dva puta godišnje mladunce (u toku duge vlažne sezone i na početku sušne sezone između septembra i januara mjeseca).[16] Ženke uglavnom nakon 2 do 3 mjeseca trudnoće (oko 64 dana) rađaju četiri mladunca, koji se nako rađanja hrane sa mlijekom naredna 3 mjeseca. U toku perioda dok se mladunci hrane mlijekom, ženke luče iz svoji mlječni žlezda žuto-narandžastu tečnost sa kojom mjenjaju boju svog krzna na stomaku i krzna svojih mladunaca, kako bi signalizirale mužjacima da nisu spremne za parenje. Tek nakon navršene treće godine života se mlada cibetka može smatrati odraslom. Generacijsko vrijeme između dvije generacije kod ove vrste iznosi 7,8 godina.[17]

Ugroženost[uredi | uredi izvor]

krzno afričke palmine cibetke

Najveću prijetnju afričkim palminim cibetkama predstavlja lov na divljač zbog mesa i gubitak staništa, uzrokovan širenjem plantaži palminog ulja, komercijalnom sječom šuma i rudarskim aktivnostima.[3][18][19][10] U istraživanju iz 2006. godine je procjenjeno da se godišnje u nigerskom djelu Kros-Sanaga-Bioko obalni šuma ulovi više od 4300 afrički palmini cibetki, a u kamerunskom djelu ulovi oko 3300 jedinki.[20] Na pijacama gradova Kotonu i Bohikon 2007. godine viđene su osušene glave afričke palmine cibetke, koje su prodavane kao fetiši za razne životinjske rituale.[21] Ljudi iz ruralni područja imaju neprijateljski stav prema ovoj vrsti, te je smatraju kao pretnju za njihovu djecu i hranu.[22]

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Istorija klasifikacije[uredi | uredi izvor]

Britanski zoolog Džon Edvard Grej je 1830. godine prvi naučno opisao vrstu afrička palmina cibetka kao predstavnika porodice Viverridae, dajući joj naučni naziv Viverra binotata, prema prepariranom primjerku dostavljenom muzeju grada Lajdena.[23] Kasnije je Grej 1843. godine ovu vrstu uvrstio u zaseban rod Nandinia i promjenio naziv u Nandinia binotata.[24]

Britanski zoolog Redžinald Ines Pokok je 1929. godine uvrstio ovu vrstu kao jedinog predstavnika zasebne porodice Nandiniidae. Prema njegovom mišljenju ova porodica mačkoliki zvijeri razlikuje od ostali pripadnika kladusa Aeluroidea prema strukturi i obliku svog ušnog kanala i mastoidnog djela sljepoočne kosti.[6] Kasnije su genetska istraživanja potvrtila da afrička palmina cibetka ne pripada u porodicu Viverridae,[25] i da su se preci ove vrste odvojili od ostaka mačkoliki zvijeri oko 43,12 miliona godina.[1] Najstariji znani fosilni ostaci predstavnika ovog roda su djelimični ostaci još neimenovane vrste iz vremena kasnog Miocena (prije 6,1 do 5,7 miliona godina) sa područja Kenije.[2][26]

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Vrsta: Podvrsta: Rasprostranjenost:
Nandinia binotata
(Gray, 1830) 		N. b. arborea (Heller, 1913)  Kenija
 Južni Sudan (južni dio Južnog Sudana)
N. b. binotata (Gray, 1830) prostor od Gambije na zapadu do DR Konga na istoku,
uključujući ostrvo Bioko
N. b. gerrardi (Thomas, 1893)  Zambija (sjeveroistočni dio Zambije)
 Malavi
 Mozambik
 Tanzanija (južni i istočni dio Tanzanije)
N. b. intensa (Cabrera & Ruxton, 1926)  Angola
 DR Kongo (južni dio DR Kongo)
 Zambija (sjeverozapadni dio Zambije)

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Dolje prikazan kladogram predstavlja filogenetske veze vrste Nandinia binotata.[25][27][28][29][1]

 Feliformia 
 

†Tapocyon

 
 
 

†Quercygalidae

 
 

†Palaeogalidae

 
 ? 

†Chailicyon

 
 
 

†Nimravoidea

 
 Aeluroidea 
 Feloidea 
 
 
 

[[Feloidea|Feloidea (sensu stricto)]]

 
 
 

†Alagtsavbaatar

 
 

†Asiavorator

 
 

†Shandgolictis

 
 
 
 

†Anictis

 
 
 

Viverroidea

 
 sensu lato 
 Nandinioidea 
 Nandiniidae 
 Nandinia 
 

†Nandinia sp. (BAR 475’03)

 
 Nandinia binotata 
 

Nandinia binotata arborea

 
 

Nandinia binotata binotata

 
 

Nandinia binotata gerrardi

 
 

Nandinia binotata intensa

 
 
 
 
 
 
 
 
 

Vremenska rasprostranjenst[uredi | uredi izvor]

FeloideaShandgolictisAlagtsavbaatarAsiavoratorAnictisViverroideaQuaternaryPliocenMiocenOligocenEocenQuaternaryPiacenzianZancleanMessinianTortonianSerravallianLanghianBurdigalianAquitanianChattianRupelianPriabonianBartonianLutetian
QuaternaryPliocenMiocenHolocenePleistocenePiacenzianZancleanMessinian

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Yu Zhou, Si-Rui Wang, Jian-Zhang Ma (2017) Comprehensive species set revealing the phylogeny and biogeography of Feliformia (Mammalia, Carnivora) based on mitochondrial DNA
  2. ^ a b CARNIVORA - Lars Werdelin and Stephene Peigne
  3. ^ a b v g Gaubert, P.; Bahaa-el-din, L.; Ray, J.; Do Linh San, E. (2015). „Nandinia binotata”. The IUCN Red List of Threatened Species. IUCN. 2015: e.T41589A45204645. doi:10.2305/IUCN.UK.2015-4.RLTS.T41589A45204645.en Slobodan pristup. 
  4. ^ Gregory, W. K. and Hellman, H. (1939.) "On the evolution and major classification of the civets (Viverridae) and allied fossil and recent Carnivora; a phylogenetic study of the skull and dentition." Proceedings of the American Philosophical Society, 81, 309–92
  5. ^ Wozencraft, W.C. (2005). „Order Carnivora”. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 532—628. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494. 
  6. ^ a b Pocock, R. I. (1929). „Carnivora”. Encyclopaedia Britannica. IV (14th izd.). str. 896—900. 
  7. ^ Van Rompaey, H.; Ray, J.C. (2013). „Nandinia binotata Two-spotted Palm Civet (African Palm Civet, Tree Civet)”. Ur.: Kingdon, J.; Hoffmann, M. The Mammals of Africa. V. Carnivores, Pangolins, Equids and Rhinoceroses. London: Bloomsbury. str. 140−144. 
  8. ^ McGrew, W.C.; Baldwin, P.J.; Marchant, L.F.; Pruetz, J.D.; Tutin, C.E. (2014). „Chimpanzees (Pan troglodytes verus) and their mammalian sympatriates: Mt. Assirik, Niokolo-Koba National Park, Senegal”. Primates. 55 (4): 525−532. PMID 24990446. S2CID 254162356. doi:10.1007/s10329-014-0434-2. 
  9. ^ Ziegler, S.; Nikolaus, G.; Hutterer, R. (2002). „High mammalian diversity in the newly established National Park of Upper Niger, Republic of Guinea”. Oryx. 36 (1): 73—80. S2CID 86704180. doi:10.1017/S003060530200011X. 
  10. ^ a b Bene, J. C. K.; Bitty, E. A.; Bohoussou, K. H.; Abedilartey, M.; Gamys, J.; Soribah, P. A. (2013). „Current conservation status of large mammals in Sime Darby Oil Palm Concession in Liberia”. Global Journal of Biology, Agriculture & Health Sciences. 2 (2): 93−102. 
  11. ^ Eisentraut, M. (1973). Die Wirbeltierfauna von Fernando Po und Westkamerun. Bonn: Bonner Zoologische Monographien 3. 
  12. ^ Hoffmann, M.; Cronin, D.T.; Hearn, G.; Butynski, T. M.; Do Linh San, E. (2015). „A review of evidence for the presence of Two-spotted Palm Civet Nandinia binotata and four other small carnivores on Bioko, Equatorial Guinea”. Small Carnivore Conservation (52 & 53): 13−23. 
  13. ^ Nakashima, Y. (2015). „Inventorying medium-and large-sized mammals in the African lowland rainforest using camera trapping”. Tropics. 23 (4): 151—164. doi:10.3759/tropics.23.151. 
  14. ^ Hedwig, D.; Kienast, I.; Bonnet, M.; Curran, B. K.; Courage, A.; Boesch, C.; Kühl, H. S.; King, T. (2018). „A camera trap assessment of the forest mammal community within the transitional savannah‐forest mosaic of the Batéké Plateau National Park, Gabon”. African Journal of Ecology. 56 (4): 777—790. doi:10.1111/aje.12497. 
  15. ^ Perkin, A. (2004). „A new range record for the African palm civet Nandinia binotata (Carnivora, Viverridae) from Unguja Island, Zanzibar”. African Journal of Ecology. 42 (3): 232—234. doi:10.1111/j.1365-2028.2004.00499.x. 
  16. ^ a b v Charles-Dominique, P. (1978). „Écologie et vie sociale de Nandinia binotata (Carnivores, Viverridés): Comparaison avec les prosimiens sympatriques du Gabon”. La Terre et la Vie (32): 477−528. 
  17. ^ Pacifici, M.; Santini, L.; Di Marco, M.; Baisero, D.; Francucci, L.; Grottolo Marasini, G.; Visconti, P.; Rondinini, C. (2013). „Generation length for mammals”. Nature Conservation (5): 87—94. 
  18. ^ Ziegler, S.; Nikolaus, G.; Hutterer, R. (2002). „High mammalian diversity in the newly established National Park of Upper Niger, Republic of Guinea”. Oryx. 36 (1): 73—80. S2CID 86704180. doi:10.1017/S003060530200011X. 
  19. ^ Bahaa-el-din, L.; Henschel, P.; Aba’a, R.; Abernethy, K.; Bohm, T.; Bout, N.; Coad, L.; Head, J.; Inoue, E.; Lahm, S.; Lee, M. E.; Maisels, F.; Rabanal, L.; Starkey, M.; Taylor, G.; Vanthomme, A.; Nakashima, Y.; Hunter, L. (2013). „Notes on the distribution and status of small carnivores in Gabon”. Small Carnivore Conservation (48): 19—29. 
  20. ^ Fa, J. E.; Seymour, S.; Dupain, J. E. F.; Amin, R.; Albrechtsen, L.; Macdonald, D. (2006). „Getting to grips with the magnitude of exploitation: bushmeat in the Cross–Sanaga rivers region, Nigeria and Cameroon”. Biological Conservation. 129 (4): 497—510. doi:10.1016/j.biocon.2005.11.031. 
  21. ^ Djagoun, C. A. M. S.; Gaubert, P. (2009). „Small carnivorans from southern Benin: a preliminary assessment of diversity and hunting pressure”. Small Carnivore Conservation (40): 1—10. 
  22. ^ Campbell, M. (2009). „Proximity in a Ghanaian savanna: Human reactions to the African palm civet Nandinia binotata”. Singapore Journal of Tropical Geography. 30 (2): 220—231. doi:10.1111/j.1467-9493.2009.00369.x. 
  23. ^ Gray, J. E. (1830). „Fam. Felidae. Gen. Viverra”. Spicilegia zoologica; or, original figures and short systematic descriptions of new and unfigured animals. London: Treüttel, Würtz. str. 9. 
  24. ^ Gray, J. E. (1843). „Viverrina. The Nandine”. List of the Specimens of Mammalia in the Collection of the British Museum. London: British Museum (Natural History). str. 47—56. 
  25. ^ a b Eizirik, E.; Murphy, W. J.; Koepfli, K. P.; Johnson, W. E.; Dragoo, J. W.; Wayne, R. K.; O'Brien, S. J. (2010). „Pattern and timing of diversification of the mammalian order Carnivora inferred from multiple nuclear gene sequences”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 56 (1): 49—63. PMC 7034395 Slobodan pristup. PMID 20138220. doi:10.1016/j.ympev.2010.01.033. 
  26. ^ J. Morales, M. Pickford and D. Soria1 (2005) CARNIVORES FROM THE LATE MIOCENE AND BASAL PLIOCENE OFTHE TUGEN HILLS, KENYA
  27. ^ Barycka, E. (2007). „Evolution and systematics of the feliform Carnivora”. Mammalian Biology. 72 (5): 257—282. doi:10.1016/j.mambio.2006.10.011. 
  28. ^ Wilson, D.E.; Mittermeier, R.A., ur. (2009). Handbook of the Mammals of the World, Volume 1: Carnivora. Barcelona: Lynx Ediciones. str. 50—658. ISBN 978-84-96553-49-1. 
  29. ^ Katrin Nyakatura & Olaf RP Bininda-Emonds (2012) Updating the evolutionary history of Carnivora (Mammalia): a new species-level supertree complete with divergence time estimates

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Afrička palmina cibetka na Vikimedijinoj ostavi.
Vikivrste imaju više informacija o članku Afrička palmina cibetka.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Афричка_палмина_цибетка&oldid=26816150”