Vislani

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vislani u 7—8. veku

Vislani (polj. Wiślanie) je staroslavensko pleme koje je tokom ranog srednjeg veka živelo na području današnje Malopoljske oblasti.[1]

Vislanci su bili deo plemena poznatog od ranije pod imenom Karpijci, po planinskom lancu Karpati čije podnožje su neseljavali. Prvu državu stvorili su u 9. veku sa središtem na području današnjih gradova: Krakov, Vislica, Sandomjež i Stradov.

Velikomoravski kralj Svatopluk I ih je pokorio oko 874. godine, i od tada su u sastavu njegove države.

Krajem 10. veka padaju pod vlast Poljana i njihove teritorije postaju deo poljske države.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "The main tribe inhabiting the reaches of the Upper Vistula and its tributaries was the Vislane (Wislanie) who, by the mid-ninth century were considered by the neighbouring Moravians as "very powerful" The expansionist policy of the Christian Moravian state led to eventual conflict with the pogan Vislane. ending in the defeat of the latter and their annexation to the Great Moravian Empire between Ad 875-879". [in:] Trade and urban development in Poland: an economic geography of Cracow. Francis W. Carter. P. 46. 1994 op. cit. L. Hajdukiewicz and M. Karaś. The Jagiellonian University: Traditions, The Present, The Future. Cracow. 1978, pp. 17.