Vrabac (vazduhoplovna jedrilica)
Vrabac | ||
---|---|---|
![]() | ||
Opšte | ||
Namena | školska jedrilica | |
Posada | 1 | |
Zemlja porekla | ![]() | |
Proizvođač | Fabrika aviona Utva | |
Početak proizvodnje | 1939. | |
Uveden u upotrebu | 1939. | |
Status | neaktivan | |
Prvi korisnik | Aeroklub | |
Broj primeraka | 150 | |
Dimenzije | ||
Dužina | 6,03 m | |
Razmah krila | 10,00 m | |
Visina | 2,15 m | |
Površina krila | 15,00 m² | |
Masa | ||
Prazan | 90 kg | |
Normalna poletna | 170 kg |
Vrabac je klizač za osnovnu obuku pilota mešovite konstrukcije (pretežno drvo i platno) s podtrupnom skijom za sletanje, koji je konstruisao inženjer Ivo Šoštarić 1939. godine.
Projektovanje i razvoj
[uredi | uredi izvor]![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/thumb/7/7b/Ivan_Sostaric.jpg/150px-Ivan_Sostaric.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6b/Klizac_Vrabac.jpg/300px-Klizac_Vrabac.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/thumb/a/aa/Vrabac_1947.jpg/300px-Vrabac_1947.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/thumb/2/20/Vrabac.png/300px-Vrabac.png)
Šoštarić je na konstrukciju Vrapca bio podstaknut velikim uspehom nemačkog klizača tipa Cegling (nem. Zögling). Za razliku od Ceglinga, Vrabac nije imao zatege i centralnu piramidu, već su mu krila bila poduprta upornicama. Kao i svaka druga novotarija i ova je imala mnogo protivnika koji su tvrdili da su drvene upornice suviše krute i da će u eksploataciji to dovoditi do čestih lomova. Međutim, ova originalna Šoštarićeva zamisao u praksi se pokazala kao bolje rešenje od centralne piramide.
Tokom ispitivanja u Vršcu Vrabac je pokazao daleko bolje letne osobine ne samo od nemačkog uzora već i od poljske Vrone (polj. Wrona - Vrana). Iste godine počela je serijska proizvodnja 15 komada u dve verzije — A i B, tako da je to prva serijski građena jedrilica u Srbiji.
Tehnički opis
[uredi | uredi izvor]Vrabac je klizač sastavljen od krila, rešetkastog trupa i repa. Krilo je postavljeno na gornjoj ivici trupa tako da je ova letelica klasifikovana kao visokokrilni poduprti monoplan. Na početku trupa, (rešetkasta konstrukcije čije su noseće grede i upornice između njih od punog materijala) se nalazi sedište pilota a na kraju vertikalni stabilizator repa. Pilot nema kabinu nego sedi na otvorenom. Na gornjoj gredi trupa su pričvršćeni krilo i horizontalni stabilizator a za donju gredu je pričvršćen klizač u obliku grede od punog drveta. Svi elementi klizača (trup, krilo i repne površine) su dodatno vezani i učvršćeni (zategnuti) čeličnim žicama-zatezačima.
Krilo je pravougaonog oblika i ima klasičnu drvenu konstrukciju sa dve ramenjače. Krilo je obloženo impregniranim platnom a sa donje strane oslonjeno na trup sa po dva para kosih drvenih upornica. Upravljački mehanizam letelice je čeličnim sajlama povezen sa izvršnim organima kormilima i krilcima. Repne površine su kao i krilo drvene konstrukcije obložene platnom.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Karakteristike navedene ovde se odnose na jedrilicu Vrabac a prema izvorima[1][2]
Finesa | 1 : 11,7 pri brzini 54 km/h |
---|---|
Performanse |
|
Dimenzije |
|
Masa |
|
Operativno korišćenje
[uredi | uredi izvor]![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ae/Vrabac_dubrovnik_airport.jpg/300px-Vrabac_dubrovnik_airport.jpg)
Ova jedrilica-klizač je zahvaljujući svojoj jeftinoj i prostoj konstrukciji i dobrim letnim i eksploatacionim osobinama naišao na široku primenu u aeroklubovima širom Jugoslavije. Od 1939. godine do početka Aprilskog rata u Utvi je proizvedeno i isporučena 8 klizača "Vrabac"[3]. Posle Drugog svetskog rata nastavljena je njena masovna proizvodnja i napravljeno ih je preko 150 komada. Zahvaljujući jednostavnoj konstrukciji, ovaj klizač rađen je u lokalnim aeroklupskim radionicama tokom zime da bi tokom leta na njima vršena obuka.
Sačuvani primerci
[uredi | uredi izvor]Jedan primerak Vrapca A, proizveden u Fabrici aviona "Utva" u Pančevu, izložen je u Muzeju vazduhoplovstva — Beograd. Drugi primerak ove jedrilice-klizača se nalazi okačen na plafon putničkog salona aerodroma "Dubrovnik". Treći primerak je okačen na plafon putničkog salona aerodroma Brnik.
Zemlje koje su koristile ovu jedrilicu
[uredi | uredi izvor]Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Cegling
- Grunau 9
- Vrana bis
- Avia 11A
- Červinski Žaba
- Roda (vazduhoplovna jedrilica)
- Ždral
- Ikarus Košava
- Spisak letelica proizvedenih u Utvi
- Spisak vazduhoplovnih jedrilica jugoslovenske proizvodnje
- Muzej vazduhoplovstva — Beograd
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ jedrilica zračna
- ^ D., M. (decembar 1948). „Pregled jedrilica domaće konstrukcije”. Narodna krila (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Časopis sportskog vazduhoplovsva: strana 5—9.
- ^ Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2017). Tvorci vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Muzej nauke i tehnike Beograd. ISBN 978-86-82977-60-5.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- D., M. (decembar 1948). „Pregled jedrilica domaće konstrukcije”. Narodna krila (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Časopis Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije. 12: strana 5—9.
- Shenstone, B.S.; Wilkinson K.G. (1963). The World's Sailplanes, Die Segelflugzeuge der Welt, Les planeurs du monde (na jeziku: (jezik: engleski)). Zurich: OSTIV.
- Hardy, Michel (1982). Gliders & Sailplanes of The World (na jeziku: (jezik: engleski)). London: IAN ALLAN Ltd. ISBN 978-07110-11526.
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-1-9.
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). The Century of Sport Aviation in Serbia (na jeziku: (jezik: engleski)). Beograd: Aerokomunikacije.
- Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2.
- Krunić, Čedomir (2013). Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije -druga knjiga (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Č.Krunić. ISBN 978-86-901623-4-5.
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2017). Tvorci vazduhoplovstva Kraljevine Jugoslavije (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Muzej nauke i tehnike Beograd. ISBN 978-86-82977-60-5.
- „Naše nove konstrukcije”. Narodna krila (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Časopis sportskog vazduhoplovsva. 1: strana. mart 1947.
- Kulundžić, Dragan (2016). Utva Proizvodnja jedrilica 1937 - 1955 (na jeziku: (jezik: srpski)). Pančevo: Utva. ISBN 978-86-908653-9-0.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- jedrilica zračna
- Kobac fotografija
- Иван Шоштарић Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. oktobar 2019)
- UTVA Vrabac A
- Типови једрилица и моторних једрилица
- Врабац на Брнику
Izvor
[uredi | uredi izvor]- Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa Muzeja vazduhoplovstva Beograd. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009082810052656.