Galebovi

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Galeb
Seagull-Laslovarga.jpg
Galeb
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Životinje (Animalia)
Tip:
Hordati (Chordata)
Klasa:
Ptice (Aves)
Red:
Podred:
Porodica:
Laridae

(Vigors, 1825)
rodovi

Galebovi (lat. Laridae) su porodica tipično obalskih (morskih ili riječnih), obično bijelih ili sivih ptica, relativno dugog i tankog kljuna. Obuhvataju 6 rodova. Filogenetski su najsrodniji familijama morskih ptica Sternidae i Alcidae.

Izgled[uredi]

U zavisnosti od vrste, ove ptice se kreću u rasponu od srednjih do velikih ptica, mase od oko 120 g i dužine 29 cm (patuljasti galeb) do mase od oko 1,75 kg i dužine 76 cm (lučki galeb).

Obično su bijeli ili sivi, i obično imaju crne mrlje na glavi ili krilima.

Njihov kljun je relativno dug i tanak, povijek naniže. Na nogama imaju po tri kandže okrenute ka naprijed, a četvrta je zakržljala i okrenuta ka nazad, skoro neprimijetna. Između kandži se nalazi plivaća kožica.

Način života[uredi]

Najveći broj vrsta galebova živi u umjerenim i hladnim podnebljima na obje hemisfere.

Većina galebova, posebno vrste iz roda Larus, su mesožderi, ali povremeno mogu da se upuste i u strvinarenje. Obično jedu rakove i sitnu ribu. Uglavnom žive na obali ili dublje na kopnu, rijetko se upuštajući u let daleko na pučinu. Krupnim vrstama galebova je potrebno do četiri godine da steknu perje do kraja, dok je manjim vrstama dovoljno oko dvije godine.

Galebovi, naročito krupnije vrste, su vrlo inteligentne ptice koje koriste složenu komunikaciju i imaju vrlo razvijenu socijalnu strukturu; primjera radi, mnogi galebovi se udružuju u grupe da se odbrane od predatora[1]. Pored toga, neke vrste (npr. Larus argentatus) su pokazale sposobnost da koriste primitivne alate. Mnoge vrste galebova su se pokazale uspješnim u saživotu sa čovjekom. Druge vrste preživljavaju na bazi kleptoparazitizma.

Najduži zabeleženi životni vek galeba pripada vrsti srebrnog galeba, i iznosi 49 godina.[2]

Galebovi jedu ono što im ljudi daju ili bace, i često se usuđuju i da uzimaju direktno iz ruke

Razmnožavanje[uredi]

Galebovi se gnijezde na kopnu. Pojedine vrste su se specijalizovale za gniježđenje na liticama. Najčešće se gnijezde u kolonijama. Po pravilu legu 2-4 jajeta koja agresivno brane.

Na jajima na smjenu sjede oba roditelja, što traje od 3 do 5 sedmica. Mladunci mogu trčati i plivati trenutka kad se izlegu, ali im je potrebno tri do devet sedmica da polete (pri čemu manjim vrstama treba manje vremena). Dotle ostaju u gnijezdu gdje ih roditelji hrane.

Galeb nadlijeće turiste u Brajton Piru, Engleska

Sistematika galebova[uredi]

U svakodnevnom govoru, svi galebovi se obično nazivaju samo tako — „galebovi“ ili „morski galebovi“. Ipak, galebovi se dijele na šest rodova, i većina vrsta pripada rodu Larus.

Američko ornitološko udruženje dodeljuje familijama Sternidae, Stercorariidae i Rhynchopidae status potfamilija u okviru familije Laridae, ali nedavna istraživanja su pokazala da je to neopravdano[3][4][5].

Rečni galeb (Larus ridibundus.)

Rod Larus[uredi]

Rod Ichthyaetus[uredi]

Rod Leucophaeus[uredi]

  • Leucophaeus scoresbii
  • Leucophaeus atricilla
  • Leucophaeus pipixcan
  • Leucophaeus fuliginosus
  • Leucophaeus modestus

Rod Chroicocephalus[uredi]

  • Chroicocephalus novaehollandiae
  • Chroicocephalus scopulinus
  • Chroicocephalus hartlaubii (kraljevski galeb)
  • Chroicocephalus maculipennis
  • Chroicocephalus cirrocephalus (sivoglavi galeb)
  • Chroicocephalus serranus
  • Chroicocephalus bulleri
  • Chroicocephalus brunnicephalus
  • Chroicocephalus ridibundus (obični galeb ili rečni galeb)
  • Chroicocephalus genei (tankokljuni galeb)
  • Chroicocephalus philadelphia
  • Chroicocephalus saundersi

Rod Hydrocoloeus[uredi]

Rod Rissa[uredi]

Rod Pagophila[uredi]

Rod Rhodostethia[uredi]

  • Rhodostethia rosea

Rod Xema[uredi]

Rod Creagrus[uredi]

  • Creagrus furcatus

Fosilni ostaci vrsta iz familije galebova su stari i do 30-33 miliona godina, dakle iz ranog oligocena. Fosilni galeb iz kasnog miocena se klasifikuje u rod Gaviota; ostali fosilni galebovi se obično dodjeljuju rodu Larus.

Galerija[uredi]

Reference[uredi]

  1. ^ Alcock, J. (1998) Animal Behavior: An Evolutionary Approach (6th edition). Sinauer Associates, Inc. Sunderland, Massachusetts. ISBN 978-0-87893-009-8..
  2. ^ AnAge entry for Larus argentatus (na jeziku: engleski)
  3. ^ Paton T.A., Baker A.J., Groth J.G., Barrowclough G.F. 2003. RAG-1 sequences resolve phylogenetic relationships within charadriiform birds. Molecular Phylogenetics and Evolution 29: 268-278. HTML izvod
  4. ^ Thomas G.H., Wills M.A., Székely T. 2004. A supertree approach to shorebird phylogeny. BMC Evol. Biol. 4: 28. cio tekst u PDF formatu[mrtva veza] Dodatni dokumenti[mrtva veza]
  5. ^ Paton T.A., Baker A.J. 2006. Sequences from 14 mitochondrial genes provide a well-supported phylogeny of the Charadriiform birds congruent with the nuclear RAG-1 tree. Molecular Phylogenetics and Evolution 39(3): 657–667. (HTML izvod)

Literatura[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]