Golub (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Golub
Sazvežđe
Golub
Latinsko imeColumba
SkraćenicaCol
GenitivColumbae
Simbolizuje(Nojevu) golubicu
Rektascenzija6
Deklinacija-35[1]
Površina270 sq. deg. (54)
Najsjajnija zvezdaAlfa Goluba (Fakt) (2,65m)
Meteorski rojevinema
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +45° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u februaru.

Golub je sazvežđe južne hemisfere koje je u 16. veku uveo holandski astronom Petar Plancije. Golub se nalazi u blizini ranijeg sazvežđa Argo Navis (Argo, brod Argonauta) koje je danas podeljeno na Pramac, Krmu i Jedra, tako da može da predstavlja goluba koji je pomogao Argonautima da prođe kroz Bosfor. Druga predstava je biblijska — golubica koju je Noje poslao da proveri da li je prestao potop, a ona se vratila noseći maslinovu grančicu kao znak da se voda povukla. Sam Plancius je sazvežđe prvobitno nazvao Columba Noae, Nojev golub.

Zvezde[uredi | uredi izvor]

Najsjanija zvezda ovog sazvežđa je Alfa Goluba, nazvana još i Fakt (od arapskog Al-Fakhita, golubica), magnitude 2,65. Predstavlja dvojnu zvezdu, sjajnija komponenta je superdžin spektralne klase B7IVe, sa udaljenim i tamnim pratiocem.

Beta Goluba (Wazn ili Wezn, teg na arapskom) je druga najsjajnija zvezda Goluba, magnitude 3,12. Ovaj džin K-tipa se nalazi na oko 86 svetlosnih godina od Sunčevog sistema.

Mi Goluba je zvezda koja je najverovatnije izbačena iz sistema jote Oriona pri sudaru dva binarna sistema. Pripada O spektralnoj klasi, najređoj na glavnom nizu HR dijagrama.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

U sazvežđu Golub se nalazi Sejfertova galaksija NGC 1808.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Columba, constellation boundary”. The Constellations. International Astronomical Union. Arhivirano iz originala 5. 6. 2013. g. Pristupljeno 27. 2. 2014. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]