Mitja Ribičič
mitja ribičič | |||
---|---|---|---|
Lični podaci | |||
Datum rođenja | 19. maj 1919. | ||
Mesto rođenja | Trst, Kraljevina Italija | ||
Datum smrti | 28. novembar 2013.94 god.) ( | ||
Mesto smrti | Ljubljana, Slovenija | ||
Profesija | društveno-politički radnik | ||
Delovanje | |||
Član KPJ od | 1941. | ||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | ||
Čin | pukovnik u rezervi | ||
U toku NOB | politički komesar 6. brigade „Slavko Šlander“ | ||
Predsednik Saveznog izvršnog veća | |||
Period | 18. maj 1969 — 30. jul 1971. | ||
Prethodnik | Mika Špiljak | ||
Naslednik | Džemal Bijedić | ||
Odlikovanja |
|
Mitja Ribičič (Trst, 19. maj 1919 — Ljubljana, 28. novembar 2013) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Slovenije i junak socijalističkog rada.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Trstu u porodici književnika Josipa Ribičiča. Studirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani, gde je pristupio revolucionarnom radničkom pokretu.
Komunističkoj partiji Slovenije priključio se 1941. godine. Tokom Drugog svetskog rata bio je član NOVJ, a kasnije jedan od vodećih članova Odeljenja za zaštitu naroda (OZN). Za vreme rata prvo je bio organizator partijske tehnike Centralnog komiteta KP Slovenije u Koruškoj, a zatim je obavljao razne političke dužnosti. Bio je sekretar Okružnog komiteta KP Slovenije za Moravsko-litijski okrug, politički komesar Šeste brigade „Slavko Šlander“, politički komesar Četvrte operativne zone i Koruške grupe odreda.
Po završetku rata postao je jedan od najuglednijih jugoslovenskih političara. Za vreme svog političkog delovanja bio je na sledećim funkcijama:
- javni tužilac NR Slovenije
- republički državni sekretar za unutrašnje poslove
- član Izvršnog komiteta CK SK Slovenije i Izvršnog komiteta CK SKJ
- član Izvršnog veća SR Slovenije
- poslanik u Skupštini SR Slovenije, od 1951. do 1963. godine
- poslanik u Saveznoj skupštini SFRJ, od 1963. do 1967. i 1969. godine
- predsednik Saveznog izvršnog veća Jugoslavije, od 18. maja 1969. do 30. jula 1971. godine
- predsednik Predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, od 29. juna 1982. do 30. juna 1983. godine
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i više odlikovanja.
Preminuo je 28. novembra 2013. godine u Ljubljani.[1]
Njegov sin Ciril Ribičič je pravnik, političar, pisac i redovni profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Ljubljani. Bio je poslanik u Skupštini Slovenije, sudija Ustavnog suda, a sada je profesor.
Optužnica za genocid[uredi | uredi izvor]
U maju 2005. godine Državno tužilaštvo Slovenije podnelo je tužbu protiv Mitje Ribičiča koja ga tereti za zločine nad civilnim stanovništvom, odnosno za genocid. Optužnica je zasnovana na dokumentima koje je potpisao Ribičič, a odnosi se na likvidacije 234 ljudi, koji predstavljaju samo deo žrtava, koja je naredila OZN u proleće 1945. godine nakon završetka Drugog svetskog rata. Nekoliko meseci kasnije, uprkos dokazima i svedočenjima, sud je odbacio optužbe zbog nedostatka dokaza.
Sam slučaj je bio kompleksne prirode jer po ustavu Slovenije nije predviđeno da neko može biti kažnjen za zločin koji nije predviđen zakonom pre nego što je zločin počinjen, a tadašnji zakon nije predviđao sankcionisanje ovakvih dela. Međutim Haška konvencija, koju je Slovenija potpisala, određuje da su sva dela koja su bila počinjena, kažnjiva po opštim načelima krivičnog prava.
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Hronometar“, Beograd 1970. godina.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Rođeni 1919.
- Umrli 2013.
- Tršćani
- Slovenci
- Komunisti Slovenije
- Članovi CK KPJ/SKJ
- Slovenački političari
- Jugoslovenski političari
- Premijeri Jugoslavije
- Jugoslovenski partizani
- Politički komesari NOVJ
- Pripadnici OZNE
- Nosioci Partizanske spomenice 1941.
- Društveno-politički radnici SFRJ
- Društveno-politički radnici SR Slovenije
- Članovi Predsedništva SFRJ
- Poslanici Skupštine SFRJ
- Optuženi za ratne zločine
- Članovi Predsedništva CK SKJ