Mihaj Rumunski
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Mihaj Rumunski | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 25. oktobar 1921. |
Mesto rođenja | Sinaja, Kraljevina Rumunija |
Datum smrti | 5. decembar 2017.96 god.) ( |
Mesto smrti | Aubona, Švajcarska |
Grob | Kurtea de Arđeš, Rumunija |
Religija | Pravoslavac |
Porodica | |
Supružnik | Kraljica Ana Od Rumunije |
Potomstvo | Sophie of Romania, Elena of Romania, Maria of Romania, Margareta of Romania, Irina of Romania |
Roditelji | Karol II Rumunski Jelena od Grčke i Danske |
Dinastija | Hoencolern-Sigmaringen od Rumunije |
Kralj Rumunije | |
Period | 20. jul 1927 — 8. jun 1930; 6. septembar 1940 — 30. decembar 1947. |
Prethodnik | Ferdinand Rumunski Karol II Rumunski |
Naslednik | funkcija ukinuta |
Potpis |
Kralj Mihaj Rumunski (25. oktobar 1921 — 5. decembar 2017) bio je kralj Rumunije u periodu od 1927. do 1930, i zatim kao poslednji rumunski kralj od 1940. do 1947. godine.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je kao sin Karola II (tada princ-regent Rumunije) i Elene od Grčke. Regent Karol je 1925. upao u ljubavnu aferu, zbog čega se privremeno odrekao prestola. Tako je decembra 1925. Mihaj proglašen za naslednika prestola.
Prvi kraljevski mandat[uredi | uredi izvor]
Posle smrti svoga dede Ferdinanda u julu 1927, šestogodišnji Mihaj krunisan je za novog kralja. Umesto njega je vladalo regentsko namesništvo, čiji su članovi bili njegov stric princ Nikola, patrijarh Miron Krista i glavni sreski sudija.
Godine 1930, Karol II se vratio u Rumuniju na poziv političara nezadovoljnih vladavinom regentskog namesništva i preuzeo presto od maloletnog Mihaja. Mihaj je nakon toga dobio titulu princa-regenta, odnosno sledećeg naslednika prestola. Kada je napunio 18 godina, dobio je mesto u Rumunskom senatu, jamčeno ustavom iz 1938. godine[1].
Drugi kraljevski mandat[uredi | uredi izvor]
Septembra 1940. godine, profašistički premijer, general Jon Antonesku, izvršio je državni udar, srušivši s vlasti Karola II. Antonesku je uspostavio diktaturu i za novog kralja ustoličio 18-godišnjeg Mihaja[2] (iako je ustav vraćen 1944, a parlament počeo s radom 1946. godine, Mihaj nije polagao zakletvu naknadno, niti mu je parlament potvrdio vlast nad Rumunijom). Iako je po teoriji bio vrhovni zapovednik vojske i imao zadatak da postavlja ministra, sve do avgusta 1944. godine bio je samo marioneta u rukama ostalih političara.
Do avgusta 1944. godine, jedinice Crvene armije bile su sve bliže granici s Rumunijom, a Antonesku je još uvek držao vlast. Dana 23. avgusta, Mihaj, prosaveznički orijentisani političari, grupa oficira i naoružani komunisti izveli su puč protiv Antoneskua. Mihaj je zatim preko radija proglasio prekid vatre, proglasio svrstavanje Rumunije uz Saveznike i objavio rat Nemačkoj.
Na kraju rata, Mihaj je bio odlikovan Legijom za zasluge od strane Harija Trumana[3] i Ordenom pobede od Josifa Staljina „zbog zasluga oko rušenja profašističke vlade, proglašenja rata Nemačkoj i svrstavanja uz Saveznike u trenutku kada još nije bio izvestan kraj rata“.
Marta 1945. godine, Mihaj je pod pritiscima sa svih strana bio prinuđen da prizna prosovjetsku vladu na čelu s Petruom Grozom. Naredne dve godine nije imao nikakvu vlast i više je bio figura u politici.
Rumunija je do 1947. godine bila poslednja monarhija u Istočnom bloku. Dana 30. decembra 1947, Mihaj je bio prisiljen da potpiše abdikaciju[4][5][6]. Istog dana, vlada je proglasila trajno ukidanje monarhije i uspostavljanje Narodne republike.[7].
Egzil[uredi | uredi izvor]
Dana 3. januara 1948. godine, Mihaj je napustio Rumuniju. Pet meseci kasnije, u Atini se oženio princezom Anom od Burbon-Parme. Prvobitno su živeli u Engleskoj[8], a zatim su se preselili u Švajcarsku. Rumunske vlasti su mu 1948. oduzele rumunsko državljanstvo.
Rehabilitacija[uredi | uredi izvor]
Dana 30. decembra 1990. godine, Mihaj i nekoliko članova kraljevske porodice posetili su Rumuniju s jednodnevnom vizom. Međutim na putu do grobova svojih predaka u katedrali Kurtea de Argeš, presrela ih je policija i otpratila nazad na aerodrom da što pre napuste zemlju[9].
Godine 1992, Mihaju je dopušteno da poseti Rumuniju na dan Uskrsa. Pošto ga je dočekalo više od milion ljudi[10], vlada Jona Ilijeskua zabranila mu je dolazak u Rumuniju narednih pet godina.
Godine 1997, nakon poraza Ilijeskuove vlade, Konstantineskuova vlada vratila mu je rumunsko državljanstvo i dopustila ulazak u Rumuniju. Od tada, Mihaj povremeno živi u Švajcarskoj i u dvoru Sarvašin kod Arada, za koji je vlada predvidela da bude rezidencija za bivše vladare države.
Učestvovao je u paradi pobede u Moskvi 2010. godine, kao poslednji živi vrhovni zapovednik neke evropske države tokom Drugog svetskog rata.
U anketi sprovedenoj u januaru 2012. godine, Mihaj je završio na prvom mestu kao javna osoba kojoj rumunski građani najviše veruju, na daleko višoj lestvici od bilo kojeg tadašnjeg političara[11].
Oktobra 2012. godine, tokom proslave Mihajevog 91. rođendana, trg u Bukureštu je prozvan po njemu[12].
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
16. Charles Anthony, Prince of Hohenzollern | ||||||||||||||||
8. Leopold od Hoencolerna | ||||||||||||||||
17. Josephine of Baden | ||||||||||||||||
4. Ferdinand Rumunski | ||||||||||||||||
18. Fernando II Portugalski | ||||||||||||||||
9. Antonija od Portugalije | ||||||||||||||||
19. Marija II Portugalska | ||||||||||||||||
2. Karol II Rumunski | ||||||||||||||||
20. Albert od Saks-Koburg i Gota (= 30) | ||||||||||||||||
10. Alfred od Saks-Koburg i Gota | ||||||||||||||||
21. Viktorija Hanoverska (= 31) | ||||||||||||||||
5. Marija od Edinburga | ||||||||||||||||
22. Aleksandar II Nikolajevič | ||||||||||||||||
11. Marija Aleksandrovna | ||||||||||||||||
23. Marija Aleksandrovna | ||||||||||||||||
1. Mihaj Rumunski | ||||||||||||||||
24. Kristijan IX Danski | ||||||||||||||||
12. Đorđe I Grčki | ||||||||||||||||
25. Lujza od Hesen-Kasela | ||||||||||||||||
6. Konstantin I Grčki | ||||||||||||||||
26. Konstantin Nikolajevič | ||||||||||||||||
13. Olga Konstantinovna | ||||||||||||||||
27. Aleksandra od Sakse-Altenburga | ||||||||||||||||
3. Jelena od Grčke i Danske | ||||||||||||||||
28. Vilhelm I Nemački | ||||||||||||||||
14. Fridrih III od Nemačke | ||||||||||||||||
29. Augusta od Saks-Vajmar-Ajzenaha | ||||||||||||||||
7. Sofija od Pruske | ||||||||||||||||
30. Albert od Saks-Koburg i Gota (= 20) | ||||||||||||||||
15. Viktorija fon Saksen-Koburg i Gota | ||||||||||||||||
31. Viktorija Hanoverska (= 21) | ||||||||||||||||
Porodica[uredi | uredi izvor]
Supružnik[uredi | uredi izvor]
ime | slika | datum rođenja | datum smrti |
---|---|---|---|
Kraljica Ana | 18. septembar 1923. | 1. avgust 2016 |
Deca[uredi | uredi izvor]
ime | slika | datum rođenja | supružnik |
---|---|---|---|
Princeza Margareta | 26. mart 1949. | Radu Duda | |
Princeza Jelena | 15. novembar 1950. | Robin Medfort-Mils; Aleksander Filips Nikson Mekatir | |
Princeza Irina | mini|50p | 28. februar 1953. | Džon Krojger; Džon Voker |
Princeza Sofija | 29. oktobar 1957. | Alen Mišel Leons Bjarni; razveli se 2002. | |
Princeza Marija | 13. jul 1964. | Kazimjež Vjeslav Mistkovski; razveli se 2003. |
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ "Ce citeau românii acum 68 de ani?" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. oktobar 2008), Ziua, 29 November 2007.
- ^ "The Joys of Suffering," Volume 2, "Dialogue with a few intellectuals", by Rev. Fr. Dimitrie Bejan – "Orthodox Advices" website as of 9 June 2007
- ^ "Cuvintele lui Harry S. Truman" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. april 2012), Romanian, Prince Radu's blog, includes scan of citation, 23 June 2011
- ^ "King Michael between the ascension to the throne and abdication – VII", Ziarul financiar, 24 June 2001
- ^ "The Republic was installed by way of the gun", undated interview with H.M. King Michael in Ziua, as of 15 October 2008
- ^ Mircea Ionnitiu : "30 December 1947" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. oktobar 2012), site dedicated to HM King Mihai I of Romania and to the Romanian Monarchy Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. jul 2012) as of 15 October 2008
- ^ McClure 2006, str. 99.
- ^ "EX-KING MICHAEL OF RUMANIA BECOMES MARKET GARDENER, 1953" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. septembar 2011), British Pathe, as retrieved on 17 October 2009
- ^ „Expelling Former King, Romanians Cite 'Stunt', New York Times, 27 decembrie 1990”. Nytimes.com. 27. 12. 1990. Pristupljeno 3. 11. 2012.
- ^ Kings Without Crowns Michael of Romania, Danish Norsk Television
- ^ Romanians Have the Highest Confidence in King Mihai I Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. februar 2015). Pristupljeno 2012-07-31.
- ^ Bucharest square to be named after Romania's King Michael on his 91st birthday Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. oktobar 2012). Pristupljeno 2012-10-25.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- McClure, Tammy Lee (2006). Friends & Enemies, Presidents & Kings. Accendo Publishing. ISBN 978-1933867441.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]