Uskršnji običaji - osvećivanje paske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Uskršnji običaji - osvećivanje paske
Uskršnja šarena jaja
Nematerijalno kulturno nasleđe
RegionVojvodina
ZajednicaLokalne zajednice Rusina i Ukrajinaca u Vojvodini
PredlagačMuzej Vojvodine
Datum upisa14. januar 2021.
Veb sajthttp://nkns.rs/cyr

Uskršnji običaji - osvećivanje paske (rusinski: pošvecanя paski) / (ukrajinski: posvяčennя paski; posvяčennя velikodnьogo košika), je tradicionalni običaj Rusina i Ukrajinaca u Vojvodini i predstavljaju sintezu tradicionalnog porodičnog obeležavanja Uskršnjeg praznika.[1] Uskršnji običaji - osvećivanje paske se nalazi na listi nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije od 2021. godine pod inventarnim brojem 52.[2]

Praznovanje Uskrsa[uredi | uredi izvor]

Vernici rusinske i ukrajinske Grkokatoličke crkve u Vojvodini Uskrs praznuju po julijanskom kalendaru („stari kalendar“), osim u nekoliko mesta gde se poštuje gregorijanski („novi kalendar“).[3]

Specifičnost običaja[uredi | uredi izvor]

Specifičnost običaja se sastoji u posebnom obredu osvećivanja hrane u crkvi na Uskrs (rusin. Velьka noc; ukr. Velikdenь), kao i samoj pripremi hrane u domaćinstvu. Bojenje i šaranje jaja (rusin. pisanє pisankoh / ukr. rozpisuvannя яєcь) se obavlja na Veliki petak (rusin. Velьki piяtok; ukr. Velika p’яtnicя). U Šidu i okolnim mestima sačuvana je batik tehnika farbanja jaja. Tom tehnikom jaja se prvo šaraju voskom, a zatim boje.[1]

Trpeza[uredi | uredi izvor]

Sem bojenih i šaranih jaja, priprema se „sirec“ – obredno jelo od jaja i mleka, odnosno domaći beli sir. Tu su još i „paska“ – obredni uskršnji kolač, barena šunka, kobasice, mladi luk, so i drugo. Hrana se stavlja u pletenu korpu i prekriva ukrašenom salvetom, koja se koristi samo za ovu priliku.

Obred[uredi | uredi izvor]

Obred osvećivanja hrane se obavlja u crkvi ili u porti crkve, nakon čega se pristupa darivanju i razmeni jaja, a vernici se pozdravljaju sa „Hristos voskres“ (rusin.) / „Hristos Voskres! – Voіstinu Voskres“ (ukr.). Nakon toga, osvećena hrana se jede na svečanom obedu u kućama.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Uskršnji običaji - osvećivanje paske / pošvecanя paski (rusin.) / posvяčennя paski; posvяčennя velikodnьogo košika (ukr.)". Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 8. 6. 2021. 
  2. ^ „Upisi u Nacionalni registar NKN-a”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Pristupljeno 8. 6. 2021. 
  3. ^ a b „Etnografski muzej u Beogradu”. gluseum. Pristupljeno 8. 6. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]