Hronologija FNRJ i KPJ mart 1947.
Appearance
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (FNRJ) i delovanje Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku marta meseca 1947. godine.
3. mart[uredi | uredi izvor]
- Na području Narodne Republike Srbije, od 3. do 9. marta, održane su sreske, gradske i rejonske konferencija Narodnog fronta na kojima su izabrani delegati za sreske izvršne odbore Narodnog fronta. Na ovim konferencijama birani su i delegati za okružne konferencije, za oblasnu i pokrajinsku konferenciju, kao i delegati za zemaljski kongres Narodnog fronta Srbije.[1]
4. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu održan sastanak Politbiroa CK KPJ sa rukovodstvom CK KP Srbije na kome je Blagoje Nešković, sekretar CK KPS kritikovan zbog rezervisanosti prema predlogu petogodišnjeg plana i oportunizma u ostvarivanju otkupa.[2]
- U Zagrebu obnovljen rad Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), koja je osnovana 1867. godine. Akademija je nastavila rad u skladu sa savremenim potrebama, a u skladu sa ciljevima osnivača Josipa Juraja Štrosmajera. Prilikom obnove rada, izvršena je koopcija starih i izbor novih članova, započela izrada novog programa i radnog plana i izabrano novo rukovodstvo akademije — predsednik Andrija Štampar, potpredsednik Miroslav Krleža i generalni sekretar Branimir Gušić (akademija je 1991. promenila naziv u Hrvatska akademiju znanosti i umjetnosti — HAZU).[1]
8. mart[uredi | uredi izvor]
- Prezidijum Narodne skupštine FNRJ doneo Ukaz kojim je oduzeto državljanstvo svim članovima dinastije Karađorđević i konfiskovana im celokupna imovina. Posle završetka rata u Jugoslaviji je ostao da živi jedino princ Đorđe Karađorđević, stariji sin kralja Petra I, koji je abdicirao 1909. godine.[2]
- U Sarajevu Narodna skupština NR Bosne i Hercegovine izglasala Zakon o izboru odbornika narodnih odbora, Zakon o proglašenju 27. jula republičkim praznikom naroda NR BiH, Zakon o Medicinskom fakultetu, Zakon o tečajevima za nepismene, Zakon o postupanju sa eksproprisanim i konfiskovanim šumskim posedima.[1]
9. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu Vojni sud grada Beograda osudio na smrtnu kaznu streljanjem 9 visokih nemačkih oficira za ratne zločine počinje u Jugoslaviji, tokom Drugog svetskog rata. Među osuđenima su bili — general-lajtnat Harald Turner (1891—1947), general-major Valter Firov (189—19472), viši savetnik državne policije Georg Kisel (1907—1947), major šulc policije Adolf Josten (1892—1947), pukovnik Kal fon Botmer (1880—1947), major Ernest Ludvig Šulc (1898—1947), poručnik Valter Bene (1898—1947), kriminalni sekretar Franc Tičler (1897—1947). Smrtna kazna nad osuđenim licima izvršena je tokom istog meseca.
13. mart[uredi | uredi izvor]
- U toku noći 13/14. marta, na Bojanjem brdu, između Grahova i Nudola, kod Nikšića, u zasedi trojice operativaca Uprave državne bezbednosti (UDBA) ubijen Krsto Popović (1881—1947), crnogorski general, jedan od vođa Božićne pobune (1919), komandant Lovćenske brigade kvinsliške Crnogorske narodne vojske tokom Drugog svetskog rata i vođa odmetničkih bandi. U sukobu sa Popovićem, poginuo je operativac UDBE Rako Mugoša (1920—1947), koga je Prezidijum Narodne skupštine FNRJ 15. aprila za zasluge u Narodnooslobodilačkoj borbi posmrtno odlikovao Ordenom narodnog heroja.[3]
15. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito primio delegaciju omladine Italije, koja se nalazila u poseti Narodnoj omladini Jugoslavije. Prijemu je prisustvovao i Slavko Komar, predsednik Centralnog veća NOJ.[4]
16. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu, od 16. do 18. marta, održan Prvi kongres Narodnog fronta Srbije, kome je prisustvovalo 784 delegata iz Srbije, 228 iz Vojvodine, 113 sa Kosova i Metohije i 24 gosta iz ostalih republika. Na Kongresu je izglasan Statut i izabran novi Glavni odbor, a za predsednika Izvršnog odbora izabran je Blagoje Nešković, predsednik Vlade NR Srbije i sekretar CK KP Srbije, koji je na Kongresu podneo Referat Narodni front u borbi za ostvarenje plana. Kongresu je prisustvovao i Edvard Kardelj, potpredsednik Vlade FNRJ.[1][2]
16. mart[uredi | uredi izvor]
- Na teritoriji Narodne Republike Slovenije otpočeli izbori za mesne, sreske i gradske odbore Oslobodilačkog fronta Slovenije koji su trajali do 13. aprila.[1]
18. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu predsednik Vlade FNRJ Josip Broz Tito primio istaknutog člana Republikanske stranke i bivšeg člana Senata SAD Harolda Strastena, koji je boravio u poseti Jugoslaviji.[4]
22. mart[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu Sabor NR Hrvatske raspisao opšte izbore za mesne, kotarske, gradske, okružne i oblasne narodne odbore na čitavom području Narodne Republike Hrvatske.[1]
23. mart[uredi | uredi izvor]
- U Novom Sadu, od 23. do 24. marta, održana Treća konferencija Saveza poljoprivrednih radnika Jugoslavije, kojoj su prisustvovali delegati podružnica Saveza poljoprivrednih radnika iz svih republika. Na konferenciji se raspravljalo o organizacionim pitanjima Saveza, normama, brigadnom sistemu rada i takmičenju u povećanju poljoprivredne proizvodnje.[1]
29. mart[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu tokom zajedničke sednice Saveznog veća i Veća naroda Narodne skupštine FNRJ, na kojoj se raspravljalo o predlogu Opštedržavnog budžeta i Finansijskog zakona za 1947, došlo do debate između narodnog poslanika dr Dragoljuba Jovanovića i predsednika Vlade FNRJ i ministra odbrane Josipa Broza Tita, pošto je Jovanović kritikovao „preteranu militarizaciju i preveliko trošenje novca na armiju“.[5]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d đ e Hronologija 3 1980, str. 45.
- ^ a b v Istorija Srbije 2004.
- ^ Narodni heroji 1 1982.
- ^ a b Hronologija Tito 1978, str. 112.
- ^ Hronologija Tito 1978, str. 113.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Pregled istorije Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta. 1963. COBISS.SR 54157575
- Hronologija revolucionarne delatnosti Josipa Broza Tita. Beograd: Export-press. 1978. COBISS.SR 50094343
- Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980. COBISS.SR 1539739598
- Narodni heroji Jugoslavije tom I. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48700167
- Narodni heroji Jugoslavije tom II. Beograd: Narodna knjiga. 1982. COBISS.SR 48703239
- Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985. COBISS.SR 68649479
- Moderna srpska država 1804—2004 — hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084