Crkva Svetog Đorđa u Sopotnici

Koordinate: 43° 41′ 01″ S; 19° 00′ 07″ I / 43.6834793° S; 19.0018399° I / 43.6834793; 19.0018399
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
43° 41′ 01″ S; 19° 00′ 07″ I / 43.6834793° S; 19.0018399° I / 43.6834793; 19.0018399
Crkva Svetog Đorđa
Osnovni podaci
Osnivanje1446.
Reosnovan2002.
MestoSopotnica
Novo Goražde
 Bosna i Hercegovina,  Republika Srpska

Crkva Svetog Đorđa je smještena četiri kilometra sjeverno od Goražda u naselju Donja Sopotnica, opština Novo Goražde. U neposrednoj blizini crkve nalazi se magistralni put Goražde-Višegrad. Crkva predstavlja značajno istorijsko dobro i nalazi se na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Crkva posvećena Sv. Đorđu (u narodu poznata kao "Crkva Sopotnica") potiče iz sredine 15. vijeka, iz 1446. godine i predstavlja zadužbinu Stefana Vukčića Kosače, ktitora više pravoslavnih manastira i crkava na području Hercegovine. Svi dijelovi građevine nisu iz istog vremenskog razdoblja. Na crkvi se, osim ktitorskog natpisa, nalazi još jedan natpis (15-16. vijek) koji potvrđuje da je crkva u to vrijeme bila manastir što potvrđuje i prvi popis Bosanskog sandžaka iz 1468. i 1469. godine i prvi poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina iz 1477. godine.

U toku osmanskog perioda, od druge polovine 16. vijeka do 1869. godine, na crkvi nisu vršene značajnije poravke ni dogradnje. Krovni pokrivač crkve promijenjen je 1922. godine. Izgradnjom Hidroelektrane Višegrad dolazi do porasta podzemnih voda na prostoru na kojem se crkva nalazi zbog čega su izvršeni sanacioni radovi. Crkva je oštećena u ratu 1992—1995. godine i zapaljena u septembru 1992. godine. Obnovljena je periodu od 2000—2002. godine.

U manastiru koji je osnovan uz Crkvu Sv.Đorđa u Sopotnici je između 1519. i 1526. godine radila štamparija Božidara Goraždanina, jedna od najstarijih srpskih štamparija. Pod okriljem crkve štampane su u 16. vjeku tri knjige. Prvu, najstariju knjigu Služabnik (ili Liturgijar) pripremili su za štampu i objavili braća Đurađ Ljubavić i Teodor Ljubavić 1519. godine. Tridesetih godina 16. vijeka, u manastirskim kompleksima sopotničke crkve vršen je i prepisivački rad. Zna se da je 1550. godine pri hramu Sv. Đorđa u Goraždu prepisano Četverojevanđelje.

Opis dobra[uredi | uredi izvor]

Istočno od nacionalnog spomenika smješteno je aktivno groblje sa crkvenim kompleksom i dvokrilnom drvenom kapijom. Prema konceptu prostorne organizacije, crkva Sv. Đorđa u Sopotnici pripada tipu jednobrodne crkve sa pripratom, naosom, oltarskim prostorom i polukružnom apsidom. Glavna osovina objekta crkve usmjerena je u pravcu istok — zapad sa ulazom na zapadnoj strani i oltarskom apsidom na istočnoj. Najstariji, prvobitni dio crkve iz sredine 15. vijeka predstavlja mala jednobrodna krstoobrazna crkva sa polukružnom oltarskom apsidom i simetrično prislonjenim pravougaonim pjevnicamana južnoj i sjevernoj strani, sa prelomljenim svodom i romaničkim slijepim arkadama koje raščlanjuju zidne površine u unutrašnjosti hrama. Nakon izgradnje najstarijeg dijela crkve na sjevernoj strani oltarske priprate, u produženju sjeverne pjevnice, dozidan je pravougaoni paraklis (kapelica) sa ulazom iz sjeverne pjevnice.

Crkvu su zbog male površine naosa proširili monasi u drugoj polovini 16. vijeka. U unutrašnjosti crkve ispred oltarske apside postojala je kamena pregrada koja je služila kao ikonostas. Crkva je osvijetljena sa pet prozora. Pod crkve bio je prekriven dosta uglačanim pločama. Crkvu Svetog Đorđa su zidali primorski majstori o čemu svjedoči dosta visok prelomljeni svod naosa sa oštrim poprečnim lučnim pojasevima u gotskom stilu čija je primjena u 15. vijeku bila raširena u primorju i koji je imao uticaja i na susjedne oblasti. Crkveni zvonik po jednostavnosti izvedbe odudara od ostalog dijela crkve. Dva masivna stuba i dva pilastra, koji nose ostalu konstrukciju zvonika, zasvedeni su krstastim svodom. U aprilu 2005. na crkvu je postavljeno zvono teško 306 kgilograma.[1] Ikonostas u crkvi Sv. Đorđa u Sopotnici, nakon njene obnove izrađen je i postavljen 2001. godine. Izrađen je od orahovog drveta i ukrašen duborezom. U crkvi se nalaze i tri ugrađene ploče, dvije u oltaru sa natpisima i jedna na južnoj fasadi na kojoj je reljefno isklesan lik Merkura. Jedna od navedenih ploča u oltarskoj prostoriji pripada žrtveniku boga Termina što prema navodima nekih autora ukazuje da je u sklopu navedene putne stanice, na mjestu današnje crkve ili u njenoj neposrednoj blizini, postojalo malo rimsko svetilište. Crkva je bila fresko oslikana još u Hercegovo doba, ali je u kasnijim vremenima to slikarstvo nestalo. Crkva je podignuta na prostoru nekadašnjeg srednjovjekovnog groblja sa stećcima, na kojem je i nakon izgradnje crkve nastavljeno ukopavanje.

Stepen zaštite[uredi | uredi izvor]

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 10. novembra 2008. godine, Graditeljska cjelina-Crkva Sv. Đorđa u Sopotnici je dobila status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.[1]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 5. 3. 2016. g. Pristupljeno 19. 9. 2015.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kajmaković, Zdravko, Drina u doba Kosača, Naše starine XIV-XV, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1981.
  • Ruvarac, Ilarion (1889). „O natpisu na crkvi hercega Stefana u Goraždu”. Glas SKA. 16: 3—30. 
  • Čović, Borivoj (ur.), Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom I, Sarajevo, 1988.