Šopić
Šopić | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Grad | Beograd |
Gradska opština | Lazarevac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2619 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 24′ 01″ S; 20° 15′ 25″ I / 44.400166° S; 20.256833° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 137 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Šopić je naselje u gradskoj opštini Lazarevac u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2619 stanovnika.
Položaj sela[uredi | uredi izvor]
Šopić je jedno među većim selima ove oblasti. Ono je u kolubarskoj ravnici između rečica Lukavice i Peštana. Kuće su sa obe strane glavnog puta Beograd-Lazarevac i gotovo ušorene, a ukoliko se ide dalje od puta sa obe strane one su razređenije i čine naselje manje zbijenog tipa. Ono se deli na ove krajeve: Orašac do Lazarevca, Krivaja u dolini potoka Krivaje, Crkveno Polje – jezerska terasa kod današnje crkve, Šabac ispod Orašca, Ulice i Crna Bara prema Kolubari i kraj Peštan pored reke Peštana.
Vode[uredi | uredi izvor]
Za piće i domaće potrebe upotrebljava se voda sa bunara, a stoka se napaja na Lukavici, Peštanu, potoku Krivaji i na Kolubarinoj otoci Očazi, koja poteče samo kada nadođe Kolubara. Posle većih kiša i naglog topljenja snega Kolubara, Peštan i Lukavica plave njive u polju.
Zemlje i šume[uredi | uredi izvor]
Zemište je plodno, osobito ono u ravnici ispod naselja. Njive su na mestima koja se zovu: Trnovčica, Prekaja, Lazina, Štipaljica, Glogov Ključ, Miovača, Peštan, Mramor, Aluga, Crna Međa, Rudo Brdo, Rudi Gaj, Srednji Rt, Kusadak, Zbegovište, Belića Bara, Kojina Bara, Dubočica, Očaga, Ribeš, Razliv (otoka Lukavice), Medvedar i Zelena Bara.
Šuma se čuva u privatnim zabranima. Seoske šume i utrine nema.
U kraju Orašcu vadi se lignit.
Starine u selu[uredi | uredi izvor]
U Orašcu, nedaleko od železničke stanice (Lazarevac, op. Milodan) izoravaju se temelji nekog starog naselja. Tu je bilo i staro groblje, sa koga je povađeno nadgrobno kamenje i uzidano u crkvu. Po predanju u tom naselju je bila i „madžarska“ crkva.
Na njivi Gotovčevića poznaju se temelji od neke druge crkve. Po jednom kazivanju i ona je bila „madžarska“, dok je po drugim, verovatnijim, pričanjima, to bila privremena crkvica u zbegu. I oko ove crkve poznaju se tragovi starog groblja.
O postanku imane otoka Očage priča se u narodu, da su se voleli momak i devojka, a roditelji im nisu dali da se uzmu. Momak se dogovori sa devojkom, pa pobegnu u šumu na mesto gde danas protiče Očaga. Posle teškog života i gladovanja momak ostavi devojku i ode u selo po hranu. Nakon dugog čekanja devojka je pomislila, da ju je momak napustio, pa je u očajanju, idući njegovim tragom, gorko plakala i proklinjala ga. Tamo gde su joj padale suze provalila se zemlja i, po suzama iz očiju provaljeno mesto (otoka), nazove se Očaga.
Za Stanin Vir u Očazi, priča se, da je neka baba Stana uzjahala jarca da pređe Očagu, pa je pala u vir i udavila se.
Ime selu[uredi | uredi izvor]
Po predanju ovo naselje je osnovao pre Karađorđevog ustanka neki Stevan Šopšaga, po kome se mesto nazvalo Šopić. Šopšaga je sa pet sinova došao „od banske strane“ i naselio se pored Kolubare na kojoj je sagradio vodenicu sa osam vitlova, koja još i danas postoji.
Podaci o selu[uredi | uredi izvor]
Današnja crkva je prvo podignuta 1815. godine od brvana na temeljima neke stare crkve, pa je obnovljena 1869. godine. Ona je u Crkvenom Polju, gotovo u sredini sela i posvećena je Sv. Arhanđelu Gavrilu. Litija se nosi prvi dan Duhova. Drže se tri zavetna dana; Novo leto, Sv. Trivun i drugi dan Vaskrsa.
Šopić se prvi put pominje po arhivskim podacima kao „šopićska nurija“ 1723. godine; a na jednoj geografskoj karti iz 1745. godine Šopić je označen na Kolubari. Zatim se pominje kao naselje 1811. godine; bilo je u njemu 54 kuće; godine 1844. ima je 95 kuća sa 578 stanovnika. Danas u njemu ima 24 roda sa 258 kuća i jedan ciganski rod sa 4 kuće.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Šopić živi 1682 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36,9 godina (36,2 kod muškaraca i 37,6 kod žena). U naselju ima 646 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,45.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 8 | 8 | ||
80+ | 7 | 14 | ||
75—79 | 22 | 22 | ||
70—74 | 49 | 53 | ||
65—69 | 56 | 65 | ||
60—64 | 53 | 57 | ||
55—59 | 38 | 47 | ||
50—54 | 70 | 69 | ||
45—49 | 86 | 98 | ||
40—44 | 100 | 88 | ||
35—39 | 97 | 89 | ||
30—34 | 64 | 80 | ||
25—29 | 63 | 63 | ||
20—24 | 74 | 76 | ||
15—19 | 92 | 74 | ||
10—14 | 96 | 99 | ||
5—9 | 74 | 74 | ||
0—4 | 56 | 49 | ||
Prosek : | 36,2 | 37,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 879 | 245 | 568 | 34 | 29 | 3 |
Ženski | 903 | 161 | 576 | 132 | 30 | 4 |
UKUPNO | 1.782 | 406 | 1.144 | 166 | 59 | 7 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 526 | 57 | 0 | 165 | 125 |
Ženski | 287 | 44 | 0 | 49 | 61 |
UKUPNO | 813 | 101 | 0 | 214 | 186 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 27 | 47 | 22 | 18 | 52 |
Ženski | 4 | 4 | 34 | 36 | 5 |
UKUPNO | 31 | 51 | 56 | 54 | 57 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 2 | 6 | 2 | 0 |
Ženski | 3 | 2 | 7 | 16 | 17 |
UKUPNO | 3 | 4 | 13 | 18 | 17 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 3 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 2 | 2 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 5 | 2 | 0 | 1 |
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
U naselju Šopić je 6. novembra 1964. u saobraćajnoj nezgodi poginuo Slobodan Penezić Krcun, a trideset godina kasnije, 30. jula 1994, i poznati estradni umetnik Ipče Ahmedovski.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.